Evolucija muzejskog iskustva | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Evolucija muzejskog iskustva

Umjesto pasivnih recipijenata kustosovog znanja, posjetitelji muzeja postaju aktivni, angažirani sudionici i stvaratelji sadržaja.

Pripremila: Martina Domladovac

FOTO: Brandon Doran / Museum of Modern Art, San Francisco

Doživljaji posjetitelja u muzejima, kao i muzeji sami, uvijek su bili oblikovani specifičnim povijesnim kontekstom. Iskustvo posjeta muzeju ili umjetničkoj instituciji danas se uvelike razlikuje od onog prije dvadeset ili više godina. Današnje iskustvo prije svega treba biti personalizirano, a posjetitelji umjesto pasivnog, muzej koriste na različite načine kako bi zadovoljili specifične, individualne želje i potrebe, piše Seph Rodney za Hyperallergic.

Muzeji su se od doba renesanse i "kabineta čuda" koji su obuhvaćali sve egzotične eksponate koje je bilo moguće prikupiti, u 19. stoljeću razvili u prostore osvješćivanja i veličanja nacionalnog identiteta. S vremenom, iznimno važna postaje centralizacija, specijalizacija i klasifikacija kolekcija, a muzeji institucije predviđene prvenstveno za akademsku zajednicu. Tek nakon Prvog svjetskog rata i početka modernizacije muzeja, oni se počinju doživljavati kao edukativne institucije. Sukladno tome, kroz 20. stoljeće, naglasak je s kolekcija prešao na javno djelovanje putem edukacije.

Još prije dvadesetak godina posjet muzeju smatrao se isključivo edukativnim iskustvom, odnosno uspješnost posjeta bazirala bi se velikim dijelom na tome koliko uspješno je informacija prenesena posjetitelju, prvenstveno putem didaktičkog teksta. Danas je pak doživljaj muzeja povezan s posjetiteljevim potrebama koje uključuju socijalnu interakciju, emocionalni i intelektualni doživljaj, ili konzumerističko podilaženje. Da bi opstali, muzeji moraju stvarati novu publiku, te pritom zadržavati staru. Ključni načini za to su prepoznavanje mogućnosti posjetitelja da samostalno biraju značenje, zajedničko otkrivanje što publika zaista želi od muzeja, te na kraju korištenje muzejskih resursa kako bi se ispunile te potrebe. To se pokušava ostvariti novim kustoskim strategijama kojima muzeji zajednički s posjetiteljima razvijaju aktivnosti i događaje.

Iako su izložbe uglavnom još uvijek postavljane tako da kustos posjetitelja treba provesti kroz niz unaprijed utvrđenih značenja, muzeji - posebno oni umjetnički - sve više naginju personaliziranim posjetama. Takav trend nastao je djelomično i zbog konzumerističko-tržišne revolucije. Pri tome posjetitelj kao konzument i muzej kao tržište, zajednički stvaraju značenje koje treba biti doživljeno tijekom posjeta. Posjetitelji time više nisu pasivni recipijenti kustosovog znanja, nego aktivni, angažirani sudionici i stvaratelji sadržaja. 

Na neki način, elitiziranje umjetnosti uzrokovalo je njenu marginalizaciju u široj javnosti, dok je istovremeno nemilosrdnost tržišnog kapitalizma uvjetovala opstanak isključivo profitabilnosti. Umjetničke se institucije stoga ponovno moraju okrenuti širokoj populaciji, širenju utjecaja i zaradi, unatoč eventualnom žrtvovanju kvalitete sadržaja. Također se mijenja značenje muzeja kao autoritativne institucije znanja koja time postaje prostor razmjene iskustva i doživljaja različitih profila ljudi.

U svakom slučaju, personalizirani posjet postaje specifično muzejsko iskustvo našeg vremena, zaključuje Rodney.   

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 26.01.2016

VEZANE VIJESTI

Postavljanje novih pitanja

Piše: Matija Mrakovčić

Tema je ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja Muzeji za održivo društvo.

Nove tehnologije za kulturnu baštinu

Piše: Matija Mrakovčić
Muzeji mogu biti dinamično i edukativno okruženje u kojem profesionalci i posjetitelji koriste dostupne digitalne alate za istraživanje zbirki na nove i kreativne načine.

Recite nam što mislite o izložbi

Piše: Matija Mrakovčić
U Liverpoolu, gradu s veoma visokom nezaposlenošću, stanovništvom manjem od Zagreba, postoji devet muzeja i svi imaju istaknutu društvenu ulogu.