Feministički pristup seksualnom zlostavljanju | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Feministički pristup seksualnom zlostavljanju

Održana je prva međunarodna konferencija o seksualnom nasilju u Hrvatskoj s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja prema ženama.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Irma Pinto

  • A
  • +
  • -

U petak, 23. listopada, u Hrvatskom saboru održana je prva međunarodna konferencija o seksualnom nasilju u Hrvatskoj Sustav javnih politika i podrške za žrtve seksualnog nasilja. Konferenciju je organizirala Ženska soba – Centar za seksualna prava, u partnerstvu s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH i organizacijom civilnog društva Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), dok je Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora bio suorganizator konferencije. 

Konferencija je održana s ciljem podizanja svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja prema ženama i djevojkama i upoznavanjem nadležnih tijela i institucija s problemom nedostatne podrške za žrtve seksualnog nasilja u Hrvatskoj. Osim toga, ciljevi konferencije bili su i unaprjeđenje sustava podrške žrtvama seksualnog nasilja kroz razvoj i implementaciju javnih politika i potrebnih servisa za rad sa žrtvama, kao i uspostavljanje i jačanje međuresorne suradnje svih nadležnih tijela, institucija i organizacija civilnog društva u pružanju podrške žrtvama i suzbijanju seksualnog nasilja.

Na konferenciji je prisustvovala i Mia Gonan iz Zagreb Pridea, koja sudjeluje u istraživanju o obiteljskom nasilju i nasilju u vezama prema lezbijkama, biseksualnim ženama i transženama. Ovo istraživanje dio je europskog projekta Bleeding Love - Raising Awareness on Domestic and Dating Violence Against Lesbians and Transwomen, o kojem više možete saznati na službenoj mrežnoj stranici projekta. Gonan kaže kako su na konferenciji adresirana uobičajena i već dobro poznata pitanja, prvenstveno predugih procesa istrage i suđenja počiniteljima, koji nerijetko traju dulje nego kazne dobivene za počinjeno djelo. Žrtve nasilja najčešće nisu upoznate sa svim svojim pravima, moraju dati veliki broj iskaza što ih izlaže dodatnim traumama, a izjave i svjedočenja prisiljene su davati u prisustvu zlostavljača. No spomenute su i promjene pravnog statusa žrtve, koja prema Zakonu o kaznenom postupku iz 2008. godine, više nije isključivo pasivni svjedok nasilja, već i sama može podnijeti tužbu protiv počinitelja.

Na konferenciji se pričalo i o feminističkom pristupu seksualnom zlostavljanju, odnosno zašto se ono javlja u društvu i neprestano reproducira, o čemu je najviše govorila Liz Kelly, ravnateljica Odjela za studije o nasilju nad ženama i djecom Sveučilišta u Londonu, uvodeći ideju seksualnog nasilja kao kontinuuma, što podrazumijeva da je ono samo nastavak tradicionalnih heteroseksualnih odnosa. "Svi su govornici u svojim izlaganjima bili suglasni kako je seksualno zlostavljanje izraz patrijarhata u njegovom ahistorijskom poimanju, a zlostavljanje isključivo muška domena, no nitko nije adresirao problem lezbijskih odnosa ili probleme s kojima se susreću transžene žrtve nasilja. Osim toga, nije spomenuta prepreka na koju nailaze žrtve zlostavljanja koje ne prijave zlostavljanje nadležnim tijelima, što je preduvjet za njihovo prihvaćanje u neke od sigurnih kuća i skloništa. Kod zlostavljanih osoba vlada veliko nepovjerenje prema policiji i pravosudnim tijelima, zbog svih ranije navedenih razloga, a kod LBT žena nepovjerenje je još veće", tvrdi Gonan.     

Tatjana Nikolić iz Centra za devojke iz Niša, ovom se temom bavi već dugi niz godina. "Nakon što sam vidjela najavu za konferenciju, odmah je bilo jasno da ću doći. Očarale su me psihologinja Marijana Senjak, kao i sudkinja Branka Žigante Živković koje sam pozvala u Niš da podjele svoje znanje, senzibilitet i posvećenost sa kolegama i kolegicama u Srbiji. Centar za devojke 7. prosinca u Nišu organizira konferenciju na temu seksualnog nasilja nad ženama, devojkama i devojčicama, pa će mi iskustvo zagrebačkog kongresa kao i kontakti koje sam napravila svakako puno značiti", komentirala je Nikolić. Niški Centar za devojke osnovan je 1998. godine na inicijativu dvije volonterke SOS telefona za žene i decu žrtve nasilja s ciljem da se kroz edukaciju i emancipaciju mladih žena radi na unapređivanju njihovog položaja u društvu. Od 2010. godine, festivalima feminističkog aktivizma i umjetnosti - FemiNiš i ArtFeminae - aktivistice Centra trude se otvoriti feministički prostor za povezivanje, osnaživanje, djelovanje i druženje aktivistica, teoretičarki, umjetnica, sugrađana/ki i gošći iz zemlje i regije.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 26.10.2015

VEZANE VIJESTI

Novinarke, stereotipi i kriza medija

Piše: Leda Sutlović
Nekoć prilično popularna tema, danas pod teretom značajnijih briga prilično zanemarena, priča o ženama i medijima nalazi se ispod radara.

Iza (ne)vidljivih rešetaka

Piše: Matea Grgurinović

U sklopu projekta ma#me udruge Roda objavljena je zbirka priča Roditeljstvo iza rešetaka: priče bivših zatvorenica. 

U neodrživim uvjetima

Piše: Tomislav Žilić
Uz trenutne rasprave o problemu migracije vezane uz ratne sukobe na Bliskom istoku, potrebno je otvoriti raspravu o ugroženoj poziciji žena na tom području.