Fragmentarnost kolektivnosti | kulturpunkt

Fragmentarnost kolektivnosti

Publikacija Fragmenti za studije o umetničkim organizacijama nastala je na temeljima istraživanja samoorganizacije i kolektivnog stvaralaštva na postjugoslavenskom prostoru.

Pripremila: Hana Sirovica

FOTO: Kuda.org

  • A
  • +
  • -

Samoorganizacija je osnovni oblik djelovanja u okvirima nezavisne kulture, odnosno onog dijela kulturnog sektora koji ne djeluje pod okriljem institucija, a unatoč slabijim i nesigurnijim uvjetima redovito donosi najveći dio pomaka u cjelini kulturne produkcije. Unatoč tome što su nositelji promjene i eksperimenta, i upravo zbog svoje fragilnije i efemernije pozicije, oblici kolektivnog organiziranog djelovanja često prolaze ispod radara široj recepciji i refleksiji, dok se  zapisi o njima slabije čuvaju i teže ulaze u povijest.

Kao odgovor na neadekvatnu zastupljenost organizacije nezavisne kulture prvenstveno same pokreću programe arhiviranja i očuvanja oblika kolektivnog djelovanja i udruživanja. Jedan od takvih poduhvata je i program Umetnička organizacija Centra za nove medije_kuda.org i različitih partnerskih organizacija iz regije, posvećen istraživanju oblika kolektivnog organiziranja i djelovanja u umjetnosti i kulturi (post)jugoslavenskoga prostora. Njegov je dio publikacija Fragmenti za studije o umetničkim organizacijama koja će biti predstavljena u parku ispred zagrebačke Bookse u srijedu, 1. lipnja u 18 sati. U razgovoru će sudjelovati umjetnica i kulturna radnica Darija Medić, kustosica Leila Topić te umjetnik i urednik programa kuda.org Zoran Pantelić, a vodit će ga kustosica Ana Kovačić (WHW).

Publikacija je nastala na temelju istraživanja radne grupe koja je od 2020. promišljala fenomen samoorganizacije u postjugoslavenskoj umjetnosti i kulturi, a čine ju tekstovi Ane Vilenice, Line Džuverović, Milice Pekić, Stevana Vukovića, Andreja Mirčeva, Leile Topić i Ane Peraice. U tekstu najave ističe se kako "fragmentarnost" publikacije odražava namjeran iskorak u smjeru grupnog svaralaštva premrežavanjem "kolektivnih komentara u format suprotan od autoritativnog linearnog modela teorijske analize". Uz publikaciju, rad grupe i arhiviranje, problematika samoorganiziranja istraživala se i kroz serije razgovora i videointervjua s članovima_cama i proučavateljima_cama kolektiva koji su svoju praksu realizirali kroz grupni umjetnički rad.  

Više informacija dostupno je ovdje.

Objavio/la hana [at] kulturpunkt.hr 27.05.2022

VEZANE VIJESTI

Kuću čine ljudi

Piše: Matija Mrakovčić
Omladinski centar CK13 iz Novog Sada obilježava deset godina rada autonomnog prostora u okviru kojeg se slobodno razvijaju različite društveno-kulturne inicijative.

Na istom prostoru, ispred vremena

Piše: Bojan Krištofić
Osamdesete su godine kada se pitanje zagrebačke alternativne scene likovnih umjetnosti postavlja ujedno i kao pitanje o mogućnostima njene samoorganizacije.

Nismo čekali red

Razgovarala: Martina Kontošić
S Brankom Stipančić razgovarali smo o njenim profesionalnim i osobnim iskustvima djelovanja na institucionalnoj i vaninstitucionalnoj kulturnoj sceni.