Funkcionalno rješavanje socijalnih tema | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Funkcionalno rješavanje socijalnih tema

Izložba Naselje Istrana i invalida kroz fotografije stambene arhitekture međuratnog razdoblja otvara socijalna pitanja povijesti Trešnjevke.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Martina Domladovac / Kulturpunkt.hr

  • A
  • +
  • -

U Galeriji Modulor u Centru za kulturu Trešnjevka, 13. rujna predstavljena je izložba fotografija Antonia Pozojevića, Naselje Istrana i invalida. Ovaj fotografski projekt počeo je kao studijska vježba na Akademiji dramskih umjetnosti, a prikazuje niz fotografija trešnjevačke stambene arhitekture međuratnog razdoblja. 

Pozojević, koji je najveći dio djetinjstva i mladosti proveo upravo na Trešnjevci, inspiraciju za rad pronašao je u Mošćeničkoj i Veprinečkoj ulici i njihovoj specifičnoj, repetitivnoj arhitekturi. Takozvano naselje Istrana i invalida u bloku ulica Selska - Veprinečka - Mošćenička, sagrađeno je između 1929. i 1930. godine, a projektirao ga je Ivan Zemljak, arhitekt afirmiran u funkcionalnom rješavanju socijalnih tema. Zemljak je posebno poznat po projektima dječjih vrtića i škola prema načelima moderne i funkcionalističke arhitekture te suvremene pedagogije, a jedna od njih je i Osnovna škola Augusta Šenoe na Selskoj cesti iz 1930. godine, namijenjena uglavnom djeci siromašnih radničkih obitelji koje su nastanjivale ovo periferno područje. 

Manji dio stanova u naselju, oni u Veprinečkoj ulici, bio je namijenjen ratnim invalidima, dok je veći dio, uglavnom uz Mošćeničku ulicu, pripao istarskim izbjeglicama koje su se iselile nakon talijanskog anektiranja Istre nakon Prvog svjetskog rata. Devedesetak stanova izgrađeno je u vrlo kratkom roku, a smješteni su u šesnaest jednokatnica s po četiri ili šest stanova tri različita tipa. Projektirani su i zajednički prostori, kao i zelene površine, na čemu je Zemljak također inzistirao. Naselje je do danas zadržalo svoj početni integritet zaokružene cjeline, iako su njegove građevine različitog stupnja očuvanosti, što je jasno vidljivo i ovim foto-dokumentarističkim radom.

Autorica teksta izložbe, Dunja Nekić, Pozojevićev rad povezuje s utjecajem njemačkog umjetničkog dua, Bernarda i Hille Becher, najpoznatijih po mrežama od uglavnom dvanaest crno-bijelih fotografija s prikazima različitih tipova industrijskih struktura, karakteristične frontalnosti i gotovo potpune objektivnosti. Na sličan, plošan način arhitekturi pristupa i Pozojević, fotografijama lišenim svakog konteksta. Ipak, izložba otvara mnoga socijalna pitanja povijesti naselja Trešnjevka, kao i mogućnosti njihovog daljnjeg istraživanja.   

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 14.09.2016

VEZANE VIJESTI

Besplatna lokalno organizirana razgledavanja

Piše: Martina Domladovac

Inicijativa Mapiranje Trešnjevke, kojom se želi istražiti lokalni identitet ovog kvarta, sudjeluje u međunarodnom projektu Jane's Walk.

Kvart definira centar

Piše: Matija Mrakovčić
Ususret konferenciji Europske mreže kulturnih centara u engleskom Buryju, osvrćemo se na stanje zagrebačkih kulturnih centara i međusektorske suradnje.

Svakodnevna povijest

Piše: Matija Mrakovčić

Radionica participativnog mapiranja u sklopu projekta Mape nevidljivog Balkana dolazi u Zagreb.