Glancanje studija u razvoju | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Glancanje studija u razvoju

Zašto se Pravilnik o postupku vrednovanja studijskih programa donosi po hitnom postupku i zašto je tako manjkav ako se na njemu radilo gotovo šest godina?

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Plenum FFZG/Facebook

  • A
  • +
  • -

Na sjednici Rektorskoga kolegija u užem sastavu održanoj 11. travnja, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras donio je odluku o pokretanju javne rasprave za sljedeće prijedloge pravilnika. Pravilnik o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija regulira "vrednovanje novih studijskih programa, izmjene i dopune akreditiranih studijskih programa te periodično unutarnje vrednovanje studijskih programa". Na javnoj su sveučilišnoj raspravi i Pravilnik o doktorskim studijima te Pravilnik o postupku vrednovanja studijskih programa doktorskih studija. Javna je rasprava bila otvorena niti tjedan dana, do ponedjeljka 18. travnja u 10 sati, s idejom da se na sjednici Senata 19. travnja Pravilnici izglasaju. No, o njima se na sjednici nije glasalo i to zahvaljujući samostalnim naporima predstavnika Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Sjednica je otvorena zahtjevom za micanjem s dnevnog reda točaka koje predviđaju glasanje o Pravilnicima, zbog prekratkog roka rasprave. Rektor Boras je objasnio da je javna rasprava bila samo "glancanje" ideja i odluka donesenih na razgovorima koji se vode otkako je današnji Pravilnik o vrednovanju studija donesen, dakle od 2010 godine. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete, objasnila je da su do kraja 2015. godine zaprimili zahtjeve gotovo svih studijskih programa za njihovim izmjenama te da su ovim Pravilnikom htjeli olakšati i ubrzati pokretanje novih programa. Pravilnik je bio na Odboru za statutarna pitanja i jedino se zbog napomene Odbora da bi trebalo otvoriti javnu raspravu ona uopće i održala. Predstavnik PMF-a primijetio je da se u demokratskim društvima predlagatelj neke odredbe treba izjasniti o svrsi javne rasprave, da su u javnoj raspravi uvažene samo primjedbe tehničke prirode, a ne i one suštinske te da je nerazumno, ukoliko se razgovori o Pravilnicima vode od 2010, javnu raspravu održati u tjedan dana. Potaknut tim primjedbama, Senat je izglasao da na današnjoj sjednici neće glasati o Pravilnicima, ali da se radi o dobroj prilici da se Senat s njihovim sadržajem upozna. No, sat i pol kasnije, raspravu o devetoj točki dnevnog reda, Pravilniku o postupku vrednovanja studijskih programa, rektor Boras otvorio je prijedlogom o njegovom izglasavanju. Nekoliko je puta na tome inzistirao, podržali su ga gotovo svi prisutni članovi Senata, no kolega s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta izborio se za demokratsku javnu raspravu koja je produžena i glasanje o Pravilnicima tek na sljedećoj sjednici Senata, 10. svibnja.

O čemu se radi? Pravilnikom se propisuje postupak vrednovanja studijskih programa i uvjeti koje trebaju ispunjavati znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu za ustroj i provedbu studija. Već u članku 2. Pravilnika dolazi do nedoumice: ovlašteni predlagatelj studijskoga programa jedno je ili više fakultetskih vijeća, dok predlagatelj za zajedničke studijske programe unutar Sveučilišta u Zagrebu ili između dvaju domaćih sveučilišta može biti samo jedno fakultetsko vijeće. Zašto je tomu tako, Pravilnik ne objašnjava, nije razjasnio ni Senat, no radi se zapravo o jednoj od mnogih odredba koje nisu dorađene ili razjašnjene. Da ne ulazimo u sve detalje, poput spominjanja kategorije znanstvenog novaka koja više ne postoji ili ispunjavanja obrazaca za engleskom jeziku koji ne postoje, potrebno je skrenuti pažnju na sasvim novu sintagmu koja se u Pravilniku pojavljuje, a radi se o "studiju u razvoju". 

U članku 3. stavak 5. objašnjava se o kakvom se studiju radi. Takav je "studij u razvoju" dio strategije razvoja studija na sastavnici ili Sveučilištu, koji "privremeno ne zadovoljava minimalnim kriterijima ovoga pravilnika". Te se "po završetku studija ne izdaje diploma, nego potvrda o stečenim kvalifikacijama i kompetencijama s popisom položenih predmeta". "Studij u razvoju" ne postoji kao kategorija studija, nije definiran Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, niti za ovakvu definiciju ("dio je strategije razvoja studija") postoji temelj u propisima. Ako studij nije upisan u Upisnik studijskih programa, ne postoje uvjeti za početak njegova izvođenja. No, pravilnik dopušta njegovo vrednovanje i izvođenje bez propisivanja roka u kojem bi takav studij trebao zadovoljiti minimalne kriterije Pravilnika. Pitanje kvalitete, ali i svrhe takvog studija - ne postavlja se. Ishodi učenja definiraju se u skladu sa "zakonskim propisima, zahtjevima mjerodavnih strukovnih udruženja, ako takvi postoje, potrebama tržišta rada ako su predvidljive, mogućnostima nastavka školovanja, općim društvenim potrebama". Za ustroj i provedbu studija predlagatelj studijskoga programa treba ispunjavati brojne kadrovske uvjete, dok kod predlagatelja programa sveučilišnih studija u razvoju takvih uvjeta nema.

S obzirom na sve navedeno, predstavnik PMF-a u tom je kontekstu spomenuo Zahtjev za vrednovanje novog sveučilišnog dvopredmetnog preddiplomskog i dvopredmetnog diplomskog studijskog programa Religijske pedagogije i katehetike koji je Senat u svibnju 2015. odobrio. Zahtjev dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta Tončija Matulića Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, isti Odbor koji prema neizglasanom Pravilniku provodi formalnu procjenu i vrednovanje novoga studijskoga programa, zaprimio je početkom listopada 2014. te ga proslijedio na daljnje izglasavanje. Što se njime izglasalo, danas je već dobro poznato - studijski program Religijske pedagogije i katehetike izvodi se kao dvopredmetni studij, no ne u kombinaciji s drugim studijem na KBF-u već u kombinaciji s bilo kojim drugim dvopredmetnim programom Filozofskog fakulteta. Fakulteta čiji je dekan u trenutku predstavljanja sporazuma s KBF-om Fakultetskom vijeću FFZG-a današnji rektor Sveučilišta. Prema tom sporazumu, prioritetne kombinacije i maksimalne kvote određivale bi se prema potrebi svake akademske godine, u suradnji dvaju fakulteta. Razredbeni ispit za upis na studij polagao bi se samo na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, pa studenti ne bi ulazili u upisne kvote Filozofskog fakulteta. Financijske obaveze studenti bi podmirivali na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, koji bi Filozofskom fakultetu plaćao naknadu za upisane ECTS bodove. Studentima koji završe studij, diplomu i dopunsku ispravu izdavao bi Katolički bogoslovni fakultet, a u njoj bi bio naveden i Filozofski fakultet. Ili, kao što je to tada opisao Igor Lasić u Le Mondeu, dekan Boras proslijedio je inicijativu Katoličkog bogoslovnog fakulteta rektoru Borasu, koji je u svibnju 2015. takav zahtjev odobrio.

Na sjednici 19. travnja rektor je Boras "studije u razvoju" usporedio sa slobodnim studijima, inicijativama koje se uvode kao programi na studije s nadom i željom da se razviju u "prave" studijske programe. No, nigdje u Pravilniku nije razrađen način na koji će se ti studiji razvijati u "prave" programe, njihovi rokovi te, što je možda najvažnije, obaveze i prava studenata. Za to je simptomatična "razrada" izmjena i dopuna studijskoga programa koja razlikuje manje, veće i bitne izmjene i dopune. Manje izmjene i dopune studijskoga programa znače sadržajne promjene "koje ne mijenjaju bitno" studijski program, završne kompetencije studenata i njihove kvalifikacije, veće su izmjene i dopune one "kojima se u znatnijoj mjeri" mijenjaju te stavke, a bitne su izmjene i dopune one koje mijenjaju studijski program za više od 40% studijskoga programa. Samo bitne izmjene i dopune smatraju se zahtjevom za vrjednovanje novoga studijskog programa.

Pravilnik koji ovako apstraktno i proizvoljno određuje uvjete vrednovanja studijskih programa ni ne treba biti izglasan jer će dovesti samo do toga da se na njega donese još desetak novih pravilnika koji će regulirati sve što on nije uspio. Pa kad se na sjednici Senata ovakav Pravilnik brani tvrdnjom da se na njemu radi od 2010., teško je ne zapitati se kako je moguće da šest godina rada proizvede ovako manjkav dokument odnosno odakle potreba da se on donese danas, po hitnom postupku, nakon samo tjedan dana javne sveučilišne rasprave?

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 19.04.2016

VEZANE VIJESTI

Relativno svjetovno

Piše: Vatroslav Miloš
Može li - uz žurno preuzimanje institucija prema modelu nove nacionalne paradigme - Filozofski fakultet u Zagrebu ostati bastion solidarnih ideja i dostupnijih znanosti i obrazovanja?

Za slobodno i otvoreno sveučilište

Piše: Vatroslav Miloš
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu opet se zahuktala "rasprava" o mogućem "spajanju" te ustanove s Katoličkim bogoslovnim fakultetom.

Sekularna posla

Piše: Tomislav Žilić

Najnoviji potez uprave Filozofskog fakulteta u Zagrebu pokazuje koliko je i "društvo znanja" sklono cenzuri.