Glasovi otpora | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Glasovi otpora

Fond za zaštitu umjetnika novi je projekt kojim će se pokušati pomoći velikom broju umjetnika koji zbog svog angažiranog rada postaju mete represivnih mjera.

Piše: Tomislav Žilić

FOTO: Thierry Ehrmann

Mišljenja da cenzura i razni načini ograničavanja osobnih sloboda te kreativnosti nisu prisutni u suvremenom društvu ne mogu biti dalje od istine. Unatoč tome što su minule povijesno-političke okolnosti - napose u kontekstu totalitarnih i autokratskih režima dvadesetog stoljeća - neosporivo bile odgovorne za iznimno jako gušenje sloboda građana, slika svijeta u dvadeset i prvom stoljeću ne obećava pretjerano velike razlike. Valja imati na umu da i danas diljem svijeta postoje politički režimi koji cenzurom i vježbanjem strogoće u javnoj sferi ograničavaju mogućnosti svojih građana, bilo da se radi o preostalim komunističkim režimima, autokratskim režimima na Bliskom istoku, Africi ili bivšim sovjetskim državama, te u konačnici i "demokratski uređenim" zemljama svijeta. 

Područja na kojima se cenzura i represija izražavanja oduvijek snažno očituju su sfere umjetnosti i kulturne proizvodnje. Jasno je da umjetnička i kulturna sfera često figuriraju kao jedini glasovi otpora kada se zatiru prava i slobode građana, a sami umjetnici i kulturnjaci često se svojim subverzivnim djelovanjem dovode u teške pozicije. Recentnih primjera politički motivirane represije ne manjka, poglavito u kontekstu umjetničke proizvodnje. Slučaj ruske ženske punk skupine Pussy Riot izazvao je reakcije diljem svijeta te je veoma jasno ukazao na problematičan status građanskih sloboda u Rusiji. Šesteročlani aktivistički kolektiv 2012. godine izveo je performans u moskovskoj katedrali Krista spasitelja, kojim su htjele ukazati na Putinove autokratske odlike i upitnu poziciju Ortodoksne crkve. Tri članice kolektiva koje nisu pobjegle iz zemlje optužene su i odslužile su zatvorske kazne, a pomilovane su tek nakon pojačanog pritiska globalne javnosti i očigledno lošeg PR-a za Putinovu administraciju. 

Još jedan dobro poznat primjer je slučaj kineskog politički i društveno angažiranog umjetnika Ai Wei Weia. Wei Wei je tijekom svoje karijere uvijek bio iznimno kritičan prema kineskim vlastima, dovodeći u pitanje političku represiju, kršenje ljudskih prava te istražujući zataškane skandale kineskih elita. Unatoč statusu jednog od eminentnih kineskih umjetnika, koji je sudjelovao u nizu velikih projekata u Kini, 2011. godine Wei Wei je uhićen u pekinškoj zračnoj luci nakon čega je u pritvoru proveo 81 dan. Sličnu sudbinu 2014. i 2015. godine zatekla je kubansku umjetnicu Taniu Brugueru, o čemu smo već i pisali. Umjetnica je svojim politički motiviranim performansima antagonizirala kubanske vlasti koje su u svjetlu Havanskog bijenala i otvaranja prema Zapadu odlučile glas neistomišljenice zatomiti represivnim mjerama, odnosno pritvorom, zabranom javnog istupanja te u konačnici i nasiljem. 

Kako bi se takvom postupanju prema umjetnicima stalo na kraj, Institut za međunarodno obrazovanje (Institute of International Education, IIE) najavio je osnivanje Fonda za zaštitu umjetnika (Artist Protection Fund, APF). Fond će umjetnicima čije su mogućnosti rada ili sami životi ugroženi pružati mogućnost stipendiranja s ciljem napuštanja matičnih zemalja i relociranja u druge zemlje. Projekt će raspolagati s 2,79 milijuna dolara tijekom trogodišnje probne faze kada se umjetnici mogu izravno javiti za potporu APF-a ili mogu biti nominirani. Kako bi se projekt mogao uspješno provoditi potrebna je suradnja s institucijama zemalja koje bi primale umjetnike, od sveučilišta, umjetničkih organizacija, rezidencijalnih programa, pa do umjetničkih zajednica. Stoga, u vrijeme kada je vršenje pritiska na umjetnike zbog njihovog djelovanja potpomognuto raznim tehnološkim faktorima, uz "tradicionalne" metode kontrole, ovakav tip pomoći je itekako dobrodošao. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 26.06.2015

VEZANE VIJESTI

Između umjetnosti i politike

Piše: Tomislav Žilić

Usprkos svom političkom naboju, pokazalo se da 12. Havanski bijenale ne uspijeva skrenuti pozornost na teme koje se te manifestacije izravno tiču.

Avantura u potrazi za apsolutnim

Piše: Bojan Krištofić

Stvarno korisno znanje ne odnosi se samo na sustave informacija već i na emancipaciju kanala kolanja koje su revolucionarne klase i avangardne grupe pozvane osvojiti.

Postojani trendovi

Piše: Matija Mrakovčić
U protekloj je godini zabilježeno 237 napada na umjetničke slobode, ali i ugnjetavanja, pritvaranja te progona umjetnika diljem svijeta.