Grad-brod bez broda | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Grad-brod bez broda

U okviru programa Spajalica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka Rafaela Dražić i kustosice udruge [BLOK] u petak, 3. svibnja u večernjima satima izveli su akciju GRAD=BROD.

Program Spajalica MMSU Rijeka kroz otvoreni natječaj propituje svoj prostorni kontekst, neposredni urbani okoliš te suvremene umjetničke prakse u javnom prostoru s onu stranu (spomeničke) plastike. Akcija BROD=GRAD Rafaele Dražić i kustosica udruge [BLOK] jedna je od reakcija na ovaj poziv. Zahvaćajući, prema propozicijama poziva, i one prostore koji službeno ne spadaju u izlagački djelokrug muzeja, autori su akcijom izvedenom na dan oslobođenja Rijeke od fašističke okupacije (datum po kojem je brodogradilište 3.MAJ i dobilo ime) skrenuli pažnju na mjesto, ulogu i važnost brodograđevne industrije za grad Rijeku. Vizualne i tekstualne poruke koje su nastale u suradnji s aktivistima, novinarima, radnicima i umjetnicima upozoravaju na činjenicu da brodogradnja, iako ne donosi brzu zaradu i visoke stope profita, ima presudne implikacije za grad, pokreće lokalnu proizvodnju i potrošnju, posredno jača javni sektor i osnažuje društvo u cjelini. Brodogradnja direktno i indirektno zapošljava više od 30 000 radnika koji podupiru i egzistenciju nezaposlenih i umirovljenih. Stoga čitav grad gradi brod, a brod gradi grad.  

Istraživanje koje je prethodilo akciji krenulo je od pitanja što je Riječka banka značila za Rijeku i što njezina privatizacija znači za današnji život grada, stoga je za projekcijsku površinu iskorištena zgrada bivše Riječke banke na čijem pročelju još uvijek stoji i stari, dobro poznati “ključ” RB-a. Važnost Riječke banke za grad velikim dijelom počiva na činjenici da je u socijalizmu podržavala uspješnu riječku industriju i višak vrijednosti vraćala u javne fondove. Jedan od najvećih generatora ekonomije bio je i 3. MAJ, koji danas čeka privatizaciju koja će ujedno značiti i otpuštanje radnika i parceliziranje djelatnosti, a možda i njezinu potpunu promjenu kad potencijalni investitor odluči da mu se brodogradnja ne isplati. Njegova pozicija upućuje na to da je privatizirana Riječka banka samo znak za niz mehanizama kojima se grad na manje ili više vidljiv način razgrađuje.

Akciju je podržao i Grad Rijeka za čije su ugašena svjetla na riječkom Korzu. Ugašenim svjetlima dodatni je naglasak postavljen na projekcije što je ponukalo prolaznike da se zaustave i promotre akciju. "Tako je privremeno prolazni prostor postao prostor zaustavljanja i raspravljanja." - istaknule su članice udruge BLOK.

BLOK/A.L.

Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 04.05.2013