Grad je naš | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Grad je naš

Institut za političku ekologiju i Zelena europska fondacija organizira seminar Urbana zajednička dobra - zajednički grad.

Piše: Vatroslav Miloš

Seminar Urbana zajednička dobra - zajednički grad, u organizaciji Instituta za političku ekologiju i Zelene europske fondacije, predstavit će 9. studenog u dvorani Müller (Kino Europa, Varšavska 3) niz primjera zajedničke upravljačke prakse i borbe za zajednička dobra diljem Europe, od Madrida i Berlina, preko Beograda i Sarajeva, do Maribora i Zagreba. Također, kako se ističe u pozivu, seminar bi trebao "pružiti prostor za razmjenu izazova u raznim praksama zajedničkog urbanog upravljanja kao i za razmjenu konfrontacijskih taktika protiv ograđivanja gradskih zajedničkih dobara i privatizacije gradskih javnih dobara".

Tomislav Tomašević iz Instituta za političku ekologiju otvorit će seminar uvodnim izlaganje naslovljenim Koncept i praksa urbanih zajedničkih dobara, a potom će Lucia Lois iz višenamjenskog samoupravljačkog autonomnog prostora El Patio Maravillas i Marco Clausen iz Nachbar­schafts­akademie, samoorganizirane otvorene platforme za urbano i ruralno diljenje znanja, kulturne prakse i aktivizivam, razjasniti kako stvari stoje s praksama urbanih zajedničkih dobara u Madridu i Berlinu. Iva Čukić iz Ministarstva prostora, Alma Midžić iz Crvene i Matic Primc iz Iniciative mestni zbor na primjeru Beograda, Sarajeva i Maribora će govoriti o tome kako funkcionira zajednički grad, a seminar će završiti diskusijom posvećenom unaprijeđenju urbanih zajedničkih dobara u lokalnom kontekstu u kojoj će sudjelovati Iva Marčetić, Mislav Žitko, Dušica Radojčić, Teodor Celakoski, Janja Sesar, Enes Ćerimagić, Iris Beneš, Svibor Jančić, Cvijeta Bišćević i Nikola Zdunić

Cilj ovog seminara je, kako ističi urganizatoru, među lokalnim sudionicima potaknuti debatu kako da se modeli urbanih zajedničkih dobara i samoupravljanja umnože, unaprijede, podrže i zaštite u gradovima regije. Prema svemu sudeći, prakse su to koje sasvim uspješno funkcioniraju u nizu europskih gradova i nisu tek utopistička ideja bez utemeljenja u stvarnost: Atena ima mrežu solidarnosti koja omogućuje hranu, stanovanje i zdravstvene usluge onima pogođenima brutalnom politikom štednje, lokalna vlast u Bolonji omogućila je suradnju sa zajednicama u proizvodnji i obnovi urbanih zajedničkih dobara, građanska platforma “Barcelona zajedno”, uz pobjedu na lokalnim izborima, iza sebe ima i okvori za upravljanje urbanim zajedničkim dobrima u različitim sektorima. Na tom je tragu i nedavno pokrenuta Inicijativa za interkulturni društveni centar u Zagrebu, čiji je cilj uspostavljanje društveno-kulturnog centra kao integralnog modela koji odgovara na potrebe šireg civilnog društva i lokalne zajednice. 

Više informacija o seminaru Urbana zajednička dobra - zajednički grad potražite ovdje.  

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 04.11.2016

VEZANE VIJESTI

Gostoprimstvo je temelj interkulturalizma

Razgovarao: Ivan Hromatko
S Rustomom Bharuchom, profesorom teatra i performativnih studija, razgovaramo o njegovom pogledu na interkulturalnost te prilikama za razvijanje interkulturnog društvenog centra u Zagrebu.

Umjetnost transformira grad

Piše: Tihana Bertek

Prema ideji inkluzivne zajednice koju promiče kampanja Zagreb: otvoreni grad? na fasadi jedne od zgrada u Vojnovićevoj novi je mural izradio Miron Milić.

Može li Zagreb biti otvoreni grad?

Piše: Vatroslav Miloš

Uvodnim razgovorom Otvaranje gradova započela je konferencija Otvoreni grad - prema Interkulturnom društvenom centru.