Građani kreiraju proračun | kulturpunkt

Vijesti Društvo

<

Građani kreiraju proračun

Javnost može participirati jedino ako su joj dostupne cjelovite i pravovremene informacije o proračunu i proračunskom procesu, istaknuto je u izvještaju Instituta za javne financije.

Piše: Matija Mrakovčić

Participativno budžetiranje u New Yorku, FOTO: Daniel Latorre

Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu te da utječu na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica te smanjenje mogućnosti za korupciju. No, usprkos Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o proračunu, uputama za izradu proračuna lokalnih jedinica i ponuđenom formatu vodiča za građane uz proračune lokalnih jedinica – veliki broj lokalnih jedinica rijetko objavljuje proračunske dokumente, a još rjeđe proračunske vodiče za građane.

Institut za javne financije (IJF) iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica: županija, gradova i općina. U izvještaju objavljenom 5. srpnja prikazani su rezultati analize provedene u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016.

Prema indeksu otvorenosti proračuna 2015. koji za stotinjak država računa International Budget Partnership iz Washingtona, proračunska transparentnost hrvatske središnje države se u posljednjem krugu istraživanja pogoršala. Stoga Ministarstvo financija i Vlada, ako žele obvezati lokalne jedinice da poprave transparentnost svojih proračuna, moraju povećati transparentnost proračuna središnje države, navodi se u izvještaju autora Katarine Ott, Mihaele Bronić, Miroslava Petrušića i Branka Stanića.

Premda se transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava stanje je i dalje nezadovoljavajuće. Najtransparentnije su županije, pri čemu je čak 11 županija objavilo svih pet ključnih proračunskih dokumenata. Transparentnost gradova je niža od županijske, samo je 25 od 128 gradova objavilo svih pet dokumenata. Transparentnost općina je najgora, samo 8 od 428 općina je objavilo svih pet dokumenata. Usprkos već uobičajenim jadikovkama o nedostatku sredstava, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama nalaze se neke s ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, kao i s brojem stanovnika znatno nižim od prosjeka, dok neke od lokalnih jedinica s najvišim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku u državi nisu objavile ni jedan proračunski dokument. 

Priličan broj gradova ima dobro organizirane stranice koje se lako i brzo pretražuju, s kvalitetnim i često zanimljivim vodičima za građane. Na službenoj stranici riječkog gradonačelnika nalazi se edukativna igra Proračunajme!, a Slavonski Brod omogućuje sudjelovanje u kreiranju gradskog proračuna. Osijek ima posebnu proračunsku stranicu, kao i Pazin sa stranicom Pazi(n), proračun! koja već nudi vizualizacije i mogućnost sudjelovanja u izradi proračuna za 2017. godinu. Grad Pula ima interaktivnu vizualizaciju PROračun koja omogućuje brojne analize i brze odgovore na pitanja te stranicu na kojoj građani kreiraju proračun. Izvan navedenih primjera dobre prakse, posebno je zabrinjavajuće što lokalne jedinice i dalje u znatno manjoj mjeri objavljuju prijedlog proračuna već objave izglasani proračun čime građane stavljaju pred gotov čin.

Izvještaj navodi da bi u promicanju transparentnosti i participacije građana ključnu ulogu mogle odigrati Zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina koje trebaju podizati svijest svojih članica o značaju proračunske transparentnosti za poboljšanje komunikacije s građanima, promoviranju odgovornosti lokalnih vlasti i podizanju povjerenja građana u način prikupljanja i trošenja lokalnih sredstava. Uz to, ističe izvještaj, cjelokupna javnost – građani, mediji, civilne udruge, poduzetnici – mora i sama zahtijevati veću proračunsku transparentnost u lokalnim jedinicama u kojima je zasad nedovoljna, te koristiti mogućnosti informiranja i sudjelovanja u onim lokalnim jedinicama u kojima je to već sada moguće.  

Analiza proračunske transparentnosti lokalnih jedinica mogla bi biti korisna i u osmišljavanju reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države jer, za postizanje neophodnog konsenzusa svih zainteresiranih strana za provedbu te reforme, potrebna je participacija javnosti, a javnost može suvislo participirati samo ukoliko su joj dostupne cjelovite i pravovremene informacije o proračunu i proračunskom procesu, te ukoliko postoje mehanizmi koji tu participaciju omogućuju, zaključuje se u izvještaju.

Institut je objavio i interaktivnu kartu s detaljima o proračunskoj transparentnosti svih županija, gradova i općina.  

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 05.07.2016

VEZANE VIJESTI

Skromnije inicijative za više transparentnosti

Piše: Matija Mrakovčić
Putem projekata organizacija civilnog društva u nekoliko se hrvatskih gradova pokušava uvesti participativno budžetiranje, no ponekad gradske vlasti nisu dovoljno otvorene za suradnju.

Prioriteti javne potrošnje

Piše: Matija Mrakovčić
Povodom 25 godina od pokretanja prvog pravog participativnog budžetiranja u brazilskom gradu Porto Alegre, portugalska organizacija In Loco Association izdala je opsežan zbornik tekstova.

Opće dobro ili privatni interes

Piše: Matija Mrakovčić
Organizacije koje obavljaju djelatnost od javnog interesa u Sloveniji su odnedavno izuzete od plaćanja taksi, dok djelovanje za opće dobro u Hrvatskoj nije definirano nijednim propisom.