Građanski odgoj u praksi | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Građanski odgoj u praksi

Programima namijenjenim djeci i mladima knjižnice pridonose razvoju samog civilnog društva, društva građanski i politički pismenih pojedinaca, koji vole i čitati.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Lawrence Wang

U Knjižnici Medveščak 18. ožujka održan je stručni skup pod nazivom Dječje knjižnice i civilno društvo. Stručni skup tradicionalno se održava od 2006, a ove se godine tematski orijentirao na suradnje knjižnica i organizacija civilnog društva, važnost volonterskog rada, osvješćivanje i poticanje djece i mladih za aktivno sudjelovanje u društvu, mogućnosti rješavanja problema koji su od javnog interesa za veće ili manje skupine građana.

Uvodna izlaganja održali su Ivana Kordić, voditeljica zagovaranja i razvoja Volonterskog centra Zagreb, Mario Hibert s Odsjeka za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te Grozdana Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu.

Ivana Kordić prisutne je provela kroz termine civilno društvo i treći sektor te ih opisala kao prostore nove građanske energije za društvo koje energetski slabi. Što se tiče volontiranja, istaknula je da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji jasna ideja što ono jest. Radi se o procesu davanja i primanja, sklopu vrijednosti i iskazivanju građanskog stava. Ne radi se o radu za opće dobro, stručnom osposobljavanju, vraćanju dugova ili traženju posla, niti o filantropskoj djelatnosti kojom se razmjenjuje materijalno. Radi se o razmjeni vremena i najboljoj vježbi za demokraciju, kako je to formulirala Marjorie Moore. "Moramo željeli ulagati svoje vrijeme i pokloniti ga za izgradnju demokracije", rekla je Kordić te istaknula da demokracija više nije samo izlaženje na izbore svake četiri godine, kao što ni volontiranje nije samo način da se do nečega dođe već vrijednosni stav koji ponekad graniči i s aktivizmom. Tako je kontrastirala primjere stvaranja vrta u domu za djecu i mladež s Povorkom ponosa ili prikupljanje potpisa za izmjenu ustavne definicije braka - sve su te aktivnosti iznijeli volonteri.

U Europskoj uniji, prema podacima Europske komisije iz 2010. godine, volontira oko 100 milijuna građana, dakle 20 posto Europljana, dok za Hrvatsku nemamo sustavne podatke. No, prema podacima organzatora volontiranja, jasno je da taj broj sve više raste. Razlog tomu je poboljšanje volonterske infrastrukture - danas je veći broj ljudi koji žele volontirati nego mjesta za volontiranje. Kao odgovor na pitanje što možemo učiniti da volontiranje postane društvena vrijednost, Kordić je istaknula sustavni građanski odgoj i obrazovanje - prihvaćamo da živimo u demokraciji, a ne odgajamo mlade da u njoj sudjeluju, sa svim pravima i obavezama koje im pripadaju. Volontiranje je građanski odgoj u praksi, rekla je Kordić.

Mario Hibert na stručni je skup donio teme o kojima se rijetko govori u javnom prostoru, a pretpostavljam, pogotovo na skupovima knjižničara. Radi se o temi javne knjižnice, aktivističkim praksama hakera, "pirata", DIY aktivista te takozvanih commonersa, zastupnika znanja kao javnog dobra. Sloboda, pristup informacijama, osposobljavanje korisnika knjižnica za kritičko korištenje informacija te razmjena znanja i etika djeljenja čine ideju kritičkog bibliotekarstva koja odgovara istim identitetskim odrednicama u civilnom društvu, istaknuo je Hibert. Digitalni je rad ulaganje vlastitog vremena u nešto što proizvodi zajedničku vrijednost, a ako želite biti kritički bibliotekari, rekao je, vjerojatno ste na rubu zakona. Temeljno subverzivna pozicija knjižničara je inherentno politička, ona podrazumijeva organiziranje informacija radi njihova djeljenja: "Bez osvještavanja pojma javne sfere, javnih dobara, javnih institucija, ne možemo biti kritički bibliotekari, kao ni bez spoznaje nimalo neutralne pozicije nas samih". U tom je kontekstu upoznao prisutne s projektom Javne knjižnice Tomislava Medaka i Marcella Marsa te pozvao kolege iz Zagreba da se upravo njima obrate ako žele upoznati sebe i svoje korisnike s problematikom.

Hibert je govorio, između ostalog, o kolektivu Radical librarians, projektu Library freedom, McKenzie Warku, Edwardu Snowdenu i Aaronu Swartzu, no nije naišao na veće razumijevanje - na pitanje tko je čuo za Swartza, nitko od prisutnih stotinjak knjižničara nije dignuo ruku. "Nakon tog nekog digitalnog prostora vraćamo se u našu knjižnicu", slikovito je izlaganje započela sljedeća govornica te uspjela izjaviti da djeca danas prije tehnologije upoznaju knjižnice, da "jako dobro znamo zašto je mijenjan Zakon o udrugama" - "jer previše udruga oduzima energiju onima koji su jako aktivni", da knjižnice omogućuju podizanje samopouzdanja predstavnicima udruga te promociju njihovih programa, iako je nekada nužno reći "ne" udrugama, s obzirom da one pretjeruju u svojoj želji da dolaze u knjižnice. 

U drugom dijelu održana je razmjena dobrih praksi, primjera programa i projekata koje knjižnice provode u suradnji s udrugama i volonterima. Među ostalima, Knjižnica Augusta Cesarca sudjeluje u projektu Oboji svijet tolerancijom Foruma za slobodu odgoja ili dvaput mjesečno odlaze u Kliniku na pedijatriju KBC-a Zagreb djeci čitati bake i priče. Knjižnica S.S. Kranjčevića već drugu godinu zaredom provodi projekt Besplatna pomoć u učenju kojim okuplja volontere obrazovane u poljima matematike, fizike, hrvatskog jezika, informatike i društvenih predmeta od 1. do 4. razreda, namjenjen korisnicima Dječjeg odjela te djeci iz scoijalno ugroženih obitelji. Gradska knjižnica Rijeka s udrugom Portić provodi veći projekt pripovjedača priča za laku noć u bolnici Kantrida ili manje suradnje s udrugom PaRiter, udrugom ljubitelja fantastike 3. zmaj, dramskom radionicom Malik. Godine 2014. u suradnji s udrugom Zdravi Novigrad Gradska knjižnica Novigrad-Cittanova pokrenula je projekt Aktivizam mladih i građansku inicijativu Ajmo svi na trg!, a s Društvom naša djeca iz Novigrada pokrenuli su Teen Corner s ciljem osvještavanja tinejdžera o važnosti čitanja za razumijevanje vlastitog položaja u društvu i kritičkog odnosa prema svijetu koji ih okružuje. Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić iz Karlovca surađuje s udrugama Polka, Dim i Gong s kojima organizira tribine i predavanja usmjerena na poticanje društveno-političkog aktivizma mladih.

Programi i aktivnosti koje knjižnice provode organiziraju se s ciljem stvaranja novih naraštaja čitatelja, pismenih i osvještenih pojedinaca, a osim što u tome surađuju s organizacijama civilnog društva, programima namijenjenim djeci i mladima pridonose razvoju samog civilnog društva, društva građanski i politički pismenih pojedinaca, koji vole i čitati.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 18.03.2016

VEZANE VIJESTI

Angažirana i kritička knjižnica

Piše: Petra Dolanjski
Javna knjižnica i problematika koja se uz nju veže tek sporadično pronalazi put do medijskog prostora - javne sfere.

Najbolja vježba za demokraciju

Pripremila: Matija Mrakovčić
U svjetlu izbjegličke krize svjedočimo da je volontersko djelovanje i spontano samoorganiziranje građana najučinkovitiji način potpore ugroženim zajednicama i ljudima.

Dok čekamo nastavak puta...

Pripremila: Matija Mrakovčić
Dječja knjižnica u koferu stigla je u kamp u Slavonskom Brodu kako bi djeci koja se tamo nalaze, kao i njihovim roditeljima, barem malo uveselila teške izbjegličke dane.