Gradnja u središtu grada svuda je osjetljivo pitanje | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Gradnja u središtu grada svuda je osjetljivo pitanje

Novinarka Barbara Matejčić na kopenhagenskom se slučaju htjela uvjeriti koliko zapravo imamo sličnosti s Europom.

Piše: Barbara Matejčić
  • A
  • +
  • -

U središnjem dijelu kopenhaške povijesne luke, odmah uz more, ostalo je još samo jedno neizgrađeno zemljište. U blizini Parlamenta i pored Crnog dijamanta, kako je prozvana zgrada proširenja Kraljevske knjižnice, koja oblikovno podsjeća na novu knjižnicu zagrebačkoga Filozofskog fakulteta (ali da ne bismo davali argumente već pokrenutoj priči o zagrebačkom plagijatu, treba reći da je projekt za knjižnicu Filozofskog fakulteta bitno stariji nego što je knjižnica u Kopenhagenu), nalazi se zemljište gdje je nekoć bila Kraljevska pivovara.

Otkako je pivovara nestala u požaru 1960. godine, raspravlja se o tome što bi se tamo trebalo izgraditi jer radi se o osjetljivoj povijesnoj jezgri. U međuvremenu, ta prestižna lokacija služi kao parkiralište.

Prije tri godine zemljište je kupila Realdania, danska investicijska tvrtka koja ima dobar imidž u javnosti jer je čest partner državi u socijalnoj izgradnji i vodi računa o okolišu.


Projekt se priprema godinama


Tvrtka od 2006. godine priprema izradu projekta i to tako što su prvo odabrali šest arhitektonskih ureda, koji su sudjelovali u anketnom natječaju (među njima Herzog i de Meuron te Renzo Piano), te su nakon prvoga kruga ostala tri ureda. S njima su se vodili opsežni razgovori o projektu što je novost u danskoj natječajnoj proceduri. Nakon toga je odabran The Office for Metropolitan Architecture (OMA) slavnog nizozemskog arhitekta Rema Koolhaasa čiji je ured kroz godinu dana zajedno s građanima održavao radionice i razne susrete kako bi se iskristalizirao program buduće izgradnje. I konačno je u travnju predstavljen Bryghusprojektet (Bryghus je pivovara) kojim bi se zapunila praznina, te je od onda pa do ovoga listopada izložen u Danskome arhitektonskom centru.

Na mjestu bivše pivovare bi do 2013. godine trebala biti izgrađena višenamjenska zgrada: tamo bi se smjestilo sjedište Realdanije, Danski arhitektonski centar, stanovanje, rekreacijski i ugostiteljski sadržaji i još neki javni sadržaji, a od projekta se očekuje da definira to područje kao atraktivnu, živu gradsku destinaciju koja će biti urbana pokretačka snaga i aktivno mjesto spajanja grada i stare luke. Na izložbi se tekstualno i vizualno pokušava što vjernije predočiti što će Bryghusprojektet donijeti gradu, a glavnim sloganima se ističe multifunkcionalnost projekta: točka spajanja grada i luke, posla i užitka te susreta građana svih generacija.

Iako investitori ističu vitalnost, raznovrsnost, transparentnost i otvorenost OMA-ine vizije, tako važan projekt u staroj gradskoj jezgri nije mogao proći bez polemika i oponenata pa se u danskim medijima već mjesecima projekt pretresa s raznih strana. Ni sama arhitektura nije ostala pošteđena pa se tako OMA naziva uredom koji svuda projektira isto (pri tom se vjerojatno misli da često miješa različite funkcije kao i na to da neki prijašnji njihovi radovi oblikovno podsjećaju na kopenhaški), te da im je geslo sigurno bilo zadržimo se na neupadljivom i kvadratnom, jer tako Danci vole!

Nizozemac gradi Danski arhitektonski centar

Dovodilo se u pitanje i odluku da Danski arhitektonski centar projektira Nizozemac, iako će DAC zapravo biti smješten u manjem dijelu zgrade. Najčešće se toj novoj masivnoj i staklenoj gradnji zamjera da nastavlja građevinsko nasilje na potezu uz more i da će, ako se izgradi, uništiti najvrjedniju povijesnu i rekreacijsku gradsku zonu. Građani udruženi u Prijatelje zemljišta pivovare nadaju se da su gradska vlast i urbanisti naučili lekcije iz prošlosti i da neće ponavljati pogreške. No, upravo gradska vlast usko surađuje s investitorom i pokušava ishoditi dozvole za gradnju.

Zapravo, događaji koji prate Bryghusprojektet u nekoliko točaka podsjećaju na domaću praksu. Naime, Realdania traži da gradska skupština promijeni urbanističku regulativu, prvenstveno da bi se mogla ishodovati dozvola za gradnju tih dimenzija. To im za sada ne prolazi za rukom s obzirom na to da je otpor građana jak, a Danska je među prvim zemljama uključila javnost u urbano planiranje i razvoj grada.


Sličnosti danske i hrvatske prakse

Prijatelji zemljišta pivovare, koje podržavaju tisuće građana i mnoge nevladine udruge, smatraju da ta lokacija pruža jedinstvenu priliku da se na kanalu stvori javni i otvoreni (dakle, bez gradnje) prostor namijenjen rekreaciji i kulturi. Oni namjeravaju organizirati i međunarodni idejni natječaj, kojim bi se propitalo koje su sve mogućnosti te lokacije.

Naravno, Realdania je odbila sudjelovati u tome natječaju. Oni su svoj već proveli i tvrde da Koolhaasova zgrada uključuje i podosta javnog prostora. Recimo, pješački prolaz u prizemlju, koji je dijelom natkriven zgradom, a dijelom na otvorenom trebao bi služiti kao prostor za koncerte i razne kulturne događaje, dok bi potez uz more također bio namijenjen građanima, među ostalim i kao igralište za djecu. Investitor se također obavezuje da će urediti zelene zone oko zgrade.

Još je godinu dana do planiranog početka gradnje, tako da će rasprave još zasigurno trajati, a bez obzira na to što nam u bitnome mogu zvučati slično kao one oko Cvjetnoga trga, pa možda čak i utješno (u smislu, eto to se događa i u uređenim skandinavskim zemljama), ne trebamo zaboraviti i neke poučke: to da je investitor Bryghusprojektet pripremao dvije godine, i to tako što je u odluke uključio i građane; da se u sklopu izložbe u DAC-u organizirano posjetitelji vode na lokaciju gdje im se objašnjava što bi tu trebalo biti; da je projektom zbilja predviđen neki javni prostor koji se može iskoristiti u bilo koje doba i da su političari itekako obzirni kada razgovaraju s protivnicima projekta.

Ne smatraju ih gomilom bukača, već građanima čije argumente treba saslušati i o njima promisliti, jer im, ako ništa, i o njihovim glasovima može ovisiti politička budućnost. 

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 07.10.2008