Hakirati pukotine u sustavu | kulturpunkt

Hakirati pukotine u sustavu

Umjetnica i kustosica Helena Nikonole u izložbi Zarazni algoritmi kritički sagledava suvremenu tehnologiju, koristići algoritme kako bi joj dala nove (umjetničke) funkcije.

Pripremila: Ivana Pejić
  • A
  • +
  • -

Godinu koju je na domaćoj kulturnoj sceni trebao obilježiti projekt Europske prijestolnice kulture, a umjesto toga obilježila pandemija, financijski rezovi i otkazi, riječka udruga Drugo more zaključuje izložbom o sveprisutnoj digitalnoj tehnologiji i njezinoj društvenoj ulozi.

Na koncu unatoč svemu ipak žive sezone i brojnih manifestacija organiziranih u sklopu programske linije Dopolavoro, u Galeriji Fillodrammatica 17. prosinca otvara se izložba Zarazni algoritmi ruske novomedijske umjetnice Helene Nikonole koja djeluje području hibridne umjetnosti i nove estetike. Ključne teme kojima se u svom radu bavi su umjetna inteligencija i Internet stvari (IoT), unutar kojih ispituje mogućnosti tehnologije da unaprijedi naš život, istovremeno ukazujući na društvene rizike i opasnosti koje donosi nepromišljena i nekontrolirana upotreba novih tehnoloških alata.

Za razliku od tehno-optimista, koji u svakoj tehnološkoj inovaciji vide napredak čovječanstva, Helena Nikonole pristupa opreznije i nastoji kritički promotriti različite posljedice upotrebe tehnologije. Na takav način koncipirana je i riječka izložba u kojoj predstavlja radove čija su početna točka sustavi nadzornih IP kamera. Koristeći njihove slabe točke, Nikonole hakira te sustave i pomoću algoritama im pridaje nova značenja i funkcije, čime ukazuje na njihove nedostatke i razotkriva količinu podataka koje digitalni uređaji prikupljaju o svima koji ih koriste. 

Iako je hakiranje nadzornih kamera motiv koji se ponavlja u svim radovima, izložba u prvi plan zapravo stavlja algoritme i raspon njihovih mogućnosti, od čitanja i interpretacije podataka do generiranja novih značenja u formi glazbenih kompozicija i tekstova. Primjerice, u radu deus X mchn, umjetnica koristi neuronsku mrežu koja izračunava gramatičku strukturu tekstova različitih religija, a umjetna inteligencija na temelju tih podataka generira vlastiti "sveti tekst" i uživo ga recitira putem zvučnika na hakiranim nadzornim kamerama ili ga ispisuje pomoću "opsjednutih" printera diljem svijeta.

Uz deus X mchn tu su i drugi sadržaji čiji će se nastanak moći pratiti uživo, poput rada Faces2Voices koji publici omogućuje da sudjeluje u stvaranju glazbene kompozicije na Internetu, uz korištenje umjetne inteligencije koja na temelju tehnologije prepoznavanja lica proizvodi i u skladbu pridodaje zamišljene glasove.
Ostale mogućnosti "zaraznih" algoritama koje Nikonola upošljava u umjetničke svrhe mogu se vidjeti u postavu koji, nakon otvorenja uz prisustvo autorice, u Galeriji Filodrammatica ostaje izložen do 8. siječnja.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 15.12.2020

VEZANE VIJESTI

Rad u nestanku

Piše: Hana Sirovica
Automatizacija je tehnološki i društveni proces koji transformira "svijet rada", a pritom otvara i brojna pitanja o budućnosti umjetnosti i umjetničkog rada.

Spekulativna utopija postradničkog svijeta

Piše: Glorija Mavrinac

Videoinstalacija Shema stvari zamišljajući postradničku budućnost dokolice i slobode razotkriva problematična mjesta kapitalističkog društva sadašnjosti.

Slika drugačije budućnosti

Piše: Iva Kovač

U videoradovima okupljenim pod naslovom Sve se slaže dok se sve raspada bečki umjetnik Oliver Ressler dokumentira različite oblike organiziranja za klimatsku pravdu.