Horizontalno opterećenje | kulturpunkt

Horizontalno opterećenje

U prijedlogu novog Zakona o doprinosima izbrisana je razlika između onih kojima su honorari dopuna primarnom izvoru zarade i onih kojima je autorska naknada jedini prihod.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Vatroslav Miloš

Drugi dohodak razlikuje se od primitka od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i propisanih izdataka. Po osnovi primitaka od drugog dohotka obračunava se porez na dohodak od drugog dohotka (obračunava i plaća ga isplatitelj), prirez porezu na dohodak (plaća obveznik poreza na dohodak) te porez na dodanu vrijednost (obračunava i plaća porezni obveznik). Plaćanja obveznih doprinosa po dosadašnjem su zakonu bile oslobođene, između ostalih, naknade za isporučeno autorsko pravo ili srodna prava, naknade za isporučeno umjetničko djelo, nagrada za rad učeniku i redovitom studentu, primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju, stipendije, za drugi dohodak isplaćen umirovljeniku.

Prijedlog novog Zakona o doprinosima predviđa brisanje svih sadašnjih oslobođenja, a novi nameti mogli bi značiti i manji neto primitak za autora. Ozren Podnar na portalu Hrvatskog novinarskog društva iznio je tri moguće varijante. Da bi isplatitelj ubuduće plaćao autoru jednak neto, morao bi uvećati svoj izdatak za zdravstveni i mirovinski doprinos. Autor ne bi bio oštećen, ali bi isplatitelju ukupan izdatak porastao za 10,56 posto u odnosu na sadašnji. Ako bi isplatitelj snosio samo zdravstveni doprinos, a za mirovinski umanjio autorov primitak, autor bi dobio 4,19 posto manji neto. To znači da bi za honorar od 1000 kuna bruto primio 41,90 kuna manje nego sada. Konačno, ako bi isplatitelj zadržao svoj izdatak za autora jednakim, tada bi autor primio za 5,29 posto manji neto nego što sada prima. Primjerice, za honorar od 1000 kuna bruto, primio bi 52,87 kuna manje.

Kada se sve zbroji i oduzme, naizgled se ne radi o velikim promjenama, do stotinjak kuna manje-više. Stvarni cilj promjene zakona, koji je u izjavi za Deutsche Welle istaknula jedna od članica stručne grupe koja je pripremala poreznu reformu, Marija Zuber, jest sprečavanje "bijega u drugi dohodak", odnosno, situacije gdje je sve više građana zbog povoljnijeg oporezivanja primalo dohodak kroz razne oblike honorara, a sve manje kroz plaće u radnom odnosu. No, ovo objašnjenje zvuči kao gašenje vatre benzinom - umjesto da se Vlada i resorni ministar Zdravko Marić pozabave razlozima zbog kojih su doprinosi na plaće nerazmjerno visoki, odlučili su izravnati plaćanje doprinosa za sve skupine. Zuber objašnjava: "Malo po malo širio se krug onih koji su oslobođeni doprinosa. Kako teret doprinosa nije mali, 20% za mirovinsko i 15% za zdravstveno, tj. ukupno 35%, doveli smo se u situaciju da je jednima teret javnih davanja silno prevelik, a drugi uopće nemaju taj teret jer su u potpunosti oslobođeni obveze doprinosa". 

Zakonodavac je tako, želeći "horizontalno raspodijeliti teret", previdio razliku između onih kojima su honorari dopuna nekom primarnom izvoru, od onih kojima je autorska naknada jedini dohodak. Primanja honoraraca u pravilu su nepredvidljiva, nemaju bolovanje niti godišnji odmor, a rade isključivo na svojim sredstvima za rad na koje odlazi veći dio honorara - internet, telefon, prijevoz - sve ono što osobama u radnom odnosu pokriva poslodavac. Honorarci nemaju plaćeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje osim ako si ga same ne plate, a prijedlogom novog zakona od njih se očekuje sudjelovanje u konceptu solidarnosti uplatom prinosa, istaknula je novinarka Sanja Despot na tribini u HND-u 23. studenog, organiziranoj upravo povodom namjere Vlade da uvede doprinose na autorske honorare, što je presedan koji nijedna zemlja članica Europske unije nije uvela.

Porezna uprava nema evidenciju osoba koje su 2015. živjele isključivo od honorara, no Perica Martinović, predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika, na tribini je ukratko predstavila situaciju: 34 posto članstva nalazi se u statusu zaposlenih, 20 posto je umirovljeno, a 46 posto u statusu je da im je autorski honorar prvi i jedini izvor prihoda. Od toga je 10 posto samostalnih umjetnika, čija mirovina ne prelazi dvije tisuće kuna, a 36 posto je nezaposleno. Martinović je zaključila da se prema ovim brojkama drugi dohodak s pravom može svrstati u socijalnu kategoriju. Prijelog zakona bez uključivanja javnosti prošao je prvo čitanje u Saboru, a izgledno je i da nisu sva ministarstva sudjelovala u cjelokupnoj poreznoj reformi. Uvođenjem doprinosa na autorske ugovore na određen je način izvršen i udar na Ministarstvo kulture jer se posljedično smanjuje vrijednost svih dotacija za projekte i programe koje Ministarstvo financira.

Logično je na tribini postavljeno pitanje održive kulturne politike koja bi kulturni sektor - osiromašen minimalnim izdvajanjima iz budžeta i prekarnim položajem većine kulturnih radnika - postavio na posebno mjesto u strategiji razvoja države. Porezna politika trebala bi biti u službi kulture, istaknuo je Aleksandar Battista Ilić, "a na ovaj se način ljude koji kreativno rade onemogućava da od svog rada žive". Matija Raos, predsjednik udruge Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca, napomenuo je da će ovakva promjena zakona vjerojatno dovesti do povećanja rada "na crno" te da tek tada država neće ništa uprihoditi. Početkom studenog ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek primila je predstavnike tridesetak udruga i institucija, među njima i HND-a, koji su predložili da se od obveze plaćanja doprinosa izuzmu radnici kojima je prihod od autorskih naknada jedini prihod te da se potpuno oslobode od plaćanja doprinosa za prvih 100 000 kuna bruto autorskih naknada godišnje. Iako je ministrica rekla da je Ministarstvo otvoreno za sve prijedloge, na tribini u HND-u zatražena je njena ostavka ako se Ministarstvo aktivno ne uključi u poreznu reformu.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 23.11.2016

VEZANE VIJESTI

Jedan posto ničega

Pišu: Vatroslav Miloš i Matija Mrakovčić
Ususret nadolazećim parlamentarnim izborima, na papir smo stavili ključne točke programa za kulturu HDZ-a, MOST-a, Narodne koalicije, Koalicije za premijera i stranke Pametno.

Tipična forma rada

Piše: Matija Mrakovčić
Anketa koju je provela Europska novinarska federacija otkrila je raznolikost prilika u kojima profesionalno djeluju freelanceri i pokazala velike razlike u zaštiti njihovih radnih prava.

Opće dobro ili gospodarska korist

Piše: Matija Mrakovčić
Uputa o poreznom statusu neprofitnih organizacija uvodi razlikovanje između udruga koje obavljaju gospodarske djelatnosti, a ne obavljaju nikakve aktivnosti od javnog interesa.