Hrvatska ipak može bolje | kulturpunkt

Hrvatska ipak može bolje

Iako je Građanski odgoj i obrazovanje napušten na nacionalnoj razini, njegovo uvođenje u škole preuzele su lokalne zajednice, a broj aktivnih škola, gradova i županija sve više raste.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Zelena akcija / Facebook

Dvije godine nakon prosvjeda Hrvatska može bolje, kojim se tražila transparentnost i poštivanje kriterija u procesu obrazovne reforme, postalo je jasno da smo umjesto priželjkivane Cjelovite kurikularne reforme dobili dimnu zavjesu ulaganja u obrazovanje u obliku šturog eksperimentalnog programa Škola za život i naravno, neizbježnog ulaganja u informatizaciju. Ususret obilježavanju godišnjice prosvjeda GOOD inicijativa je sa suradnicima organizirala konferenciju na kojoj je izloženo trenutno stanje reforme obrazovanja i mogućnosti njenog budućeg razvoja, a Ministarstvu znanosti i obrazovanja dostavljen je upit s nizom molbi o pružanju informacija o stanju i provedbi reforme te opaskom kako će novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu biti potrošen isključivo na informatičku opremu. 

Pretvaranje cjelovite kurikularne reforme u "dajte djeci tablete" putem uobičajenog obrasca javno-privatnog partnerstva, jedini je, kako se sada čini, cilj ovog Ministarstva. I dok se informatizacija nastave ističe kao preduvjet STEM revolucije, a STEM revolucija kao preduvjet zdravijeg i sretnijeg društva, iz GOOD inicijative s pravom postavljaju pitanje kojim sredstvima će se održavati i obnavljati ta oprema i koji je dugoročni plan njenog održavanja i korištenja, s obzirom na to da su iskustva nekih okolnih zemalja pokazala da se oprema brzo kvari i da su potrebna značajna ulaganja u njenu obnovu. O ulaganju u infrastrukturu razgovaralo se i na održanoj konferenciji gdje je Eli Pijaca Plavšić iz GOOD inicijative istaknula kako se trenutno jako puno govori o ulaganju i opremanju škola, no iz njenog iskustva na terenu, ni jedna škola to nije navela kao prioritet i niti jedno društvo nije postalo bolje jer su škole ulagale u opremu. Umjesto toga, škole su htjele ulagati u ljudstvo. Slično je, u nešto oštrijem tonu, naveo i Boris Jokić, istaknuvši kako su u Hrvatskoj ulaganja uvjetovana pojedinim interesnim skupinama i naglasio to pitanjem - "ako nemate sapun, što vam je tablet?". Također je naglasio da je "upitno kakvo je uopće tablet obrazovno sredstvo - on ima svoj vijek trajanja, a ovi koji se upravo nabavljaju, vjerojatno su već sad zastarjeli. Umjesto toga, treba ulagati u razvoj ljudstva koje će nositi obrazovni sustav kakav želimo".

Inicijativa za provođenjem kurikularne reforme na kraju se pokazala neuspješnom, a jedino što je iz velikih prosvjeda 2016. i 2017. godine proizašlo je pozicioniranje važnosti obrazovanja u centar interesa javnosti. S druge strane, implementiranje Građanskog odgoja i obrazovanja imalo je nešto drugačiju putanju. Nakon što se odustalo od njegove implementacije u obrazovni sustav kao obavezni predmet, GOO se u školama trebao provoditi međupredmetno, što znači da je, prema riječima politologa Berta Šalaja, "postao zadaća svih profesora, ali zadatak niti jednoga". U svom izlaganju Šalaj je naveo kako "izostanak GOO-a u Hrvatskoj proizlazi iz minimalističkog shvaćanja demokracije naše političke klase. Ono podrazumijeva kako većina građana nije sposobna donositi racionalne političke odluke pa njihovo djelovanje treba svesti na sudjelovanje u izborima, a sve ostale odluke treba donositi politička elita. U političkoj sredini u kojoj je umjesto kolektivnog rješavanja zajedničkih problema, osnovni cilj političkog djelovanja osvajanje i zadržavanje vlasti, aktivni građani samo su smetnja tako postavljenim odnosima".

Nakon što se potrošio moment pritiska građanskim aktivizmom, GOO je dobio novu šansu suradnjom s pojedinačnim školama i lokalnim zajednicama. Specifičnost ovog pristupa je što na tome i staje. Umjesto sustavnog pritiska na same instance vlasti kako bi se promjene dogodile na nacionalnoj razini, inzistira se na radu na lokalnim razinama s nadom da će se provođenje predmeta kapilarno proširiti ostatkom Hrvatske. Izbjegavanje izravne konfrontacije s državom možda je najveća snaga ove inicijative, no i njeni nedostaci također su vrlo očiti. "Pilot projekt GOO-a počeo je prije dvije godine u Rijeci, a sada se njegovo izvođenje očekuje i u ostatku Primorsko-goranske županije, Istarskoj županiji i gradovima kao što su Sisak, Petrinja i Osijek. Istovremeno, vidljiv je nedostatak škola iz Like, Dalmacije ili ostatka Slavonije, gdje je on možda najpotrebniji", ističe Šalaj. 

Unatoč tome, suradnja s lokalnim zajednicama i uvođenje GOO-a u školama koje to same žele jedina je strategija koja je do sada polučila uspjeh. Grad Rijeka osmislio je i realizirao program GOO-a neovisno o situaciji na državnoj razini vezanoj uz kurikularnu reformu, pri čemu su osigurana financijska sredstva za izradu udžbenika i pratećih materijala, program edukacije nastavnika i njegovu izvedbu te plaće uključenim nastavnicima. U 6 riječkih osnovnih škola početkom školske  2016./2017. godine GOO je uveden kao izvannastavna aktivnost. Predmet se izvodi jednom tjedno (35 školskih sati na godišnjoj razini), ne ocjenjuje se te je u satnicu uklopljen kao posljednji nastavni sat u danu. Program je prve godine upisalo 88 učenika petih razreda, a već školske godine 2017./2018. program je proširen na 22 škole s oko 400 učenika petih i šestih razreda. 

"GOO je zastupljen u hrvatskim školama kao međupredmetna tema, sukladno Nacionalnom programu projekata odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Tako je GOO u OŠ Nikola Tesla kao i u nizu drugih osnovnih škola zastupljen u obliku projekata i međupredmetnih tema već dulji niz godina. Priključivanje  provođenju građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti samo je logičan nastavak postojećih aktivnosti. Zbog navedenog kontinuiteta aktivnosti, građanski odgoj i obrazovanje nisu predstavljali novost ili nepoznanicu za učenike i roditelje. Građanske teme i projekti usmjereni na dobrobit svih građana kao i održivi razvoj okoline u kojoj živimo pozdravljene su i podržane kako od roditelja tako i vanjskih suradnika i lokalne zajednice. Teme projekata GOO-a na razini županija i državnoj razini jasno ukazuju da učenici opažaju potrebe svojih sugrađana i spremni su nalaziti i realizirati rješenja tih potreba i detektiranih problema", ističe Orjana Marušić Štimac, psihologinja i provoditeljica GOO-a u riječkoj Osnovnoj školi Nikola Tesla.

Štimac je uz Vesnu Kovač, Gordanu Frol i Mirelu Pašić autorica priručnika za učenike Učenik građanin. "Grad Rijeka učinio je značajan iskorak u smislu da je GOO iz statusa međupredmetne teme ili projekta postavila u status izvannastavne aktivnosti koja je prepoznatljiva kao izdvojen sadržaj s kontinuitetom u provedbi. Uz izradu priručnika, "riječki model" GOO-a, osigurao je i kvalitetnu edukaciju za provoditelje aktivnosti", kaže Štimac te na pitanje o zadovoljstvu s dostupnim materijalima odgovara kako je "mnogo značajnija i jedina meritorna pozitivna povratna informacija koju dobivaju od učenika, stručnjaka i ostalih provoditelja GOO-a". Ističe i kako je interes učenika konstantan, kao i podrška od strane njihovih roditelja, a problem s kojim se susreću jest pronalaženje termina provedbe koji bi se uklopio u raspored školskih i izvanškolskih obveza svih zainteresiranih učenika.

Prilikom znanstvene evaluacije eksperimentalnog programa pod provedbom studenata Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci uz mentorstvo dr. sc. Bojane Ćulum i dr. sc. Nene Rončević utvrđeni su pozitivni trendovi poput zadovoljstva učenika metodama, oblikom i sadržajem rada, ugodnijim radnim okruženjem, te iskazivanje želje za većom satnicom. Od usvojenog gradiva kao najvrjednije su ocijenjene spoznaje o važnosti pomaganja i uvažavanja drugih, ljudskim pravima, zdravoj prehrani i opasnostima društvenih mreža. Na konferenciji GOO-a riječke predstavnice istaknule su kako žele nastaviti pratiti cijelu generaciju učenika koji sudjeluju u programu kroz sve četiri godine i rezultate istraživanja njihovih stavova i vrijednosti usporediti s rezultatima njihovih kolega koji nisu pohađali GOO, te se nadaju dobiti podatke koji će biti temelj buduće argumentirane rasprave. 

Od iduće školske godine u planu je uvođenje GOO-a za sedme razrede riječkih osnovnih škola, za koji traju potrebne pripreme, uključujući i izrada priručnika u koji se unose novi sadržaji i produbljuje obrada već zastupljenih tema. Od iduće školske godine program se počinje provoditi i u osnovnim školama Grada Osijeka s kojim je Grad Rijeka potpisao sporazum o ustupanju priručnika Učenik građanin, pripadajuće mape te popratne Smjernice za provođenje programa namijenjene učiteljima u osječkim školama. Uz Osijek, riječki program GOO do sada su preuzeli Sisak, Poreč, Rovinj, Pula, Umag, Pazin, Opatija, Istarska te Primorsko-goranska županija. Orjana Marušić Štimac kaže kako su "građanske kompetencije prepoznate kao vrlo dobrodošle i od drugih gradova, općina i županija. Priručnik za učenike slobodno se može preuzeti na mrežnim stranicama Grada Rijeke, a provoditelji aktivnosti i Grad Rijeka spremni su svoja iskustva u uvođenju i provedbi podijeliti s onima koji svojim malim sugrađanima žele ponuditi sadržaje građanskog odgoja i obrazovanja".

"Mišljenja sam da je samo suradnjom i razmjenom iskustava i znanja moguće osnažiti učenike da iznađu rješenja za izazove pred kojima će se naći. Tako svojim primjerom dobre suradnje i međusobnog uvažavanja i pomaganja mi odrasli djeci ukazujemo na prihvatljive i poželjne obrasce ponašanja. Željela bih da naši učenici ali i odrasli sugrađani prihvate svoje pravo i ujedno odgovornost aktivnog sudjelovanja u kreiranju naše zajedničke svakodnevice i budućnosti", zaključuje Štimac. 

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 11.06.2018

VEZANE VIJESTI

Želimo li podanike - ne treba mijenjati sustav

Piše: Matija Mrakovčić
Uspjeh građanskog odgoja i obrazovanja je ograničen ako ne demokratiziramo škole, zaključuje se u publikaciji IDIZ-a i GONG-a, dostupnoj za preuzimanje.

S figom u džepu

Piše: Vatroslav Miloš
Istraživanje Mreže mladih Hrvatske pokazalo je da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji prostor za sustavnu provedbu građanskog odgoja i obrazovanja.

Vidljive su posljedice demokratskog deficita

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Miljenkom Hajdarovićem, profesorom u Srednjoj školi Čakovec, razgovaramo o današnjem stanju školstva, građanskom odgoju i obrazovanju te Cjelovitoj kurikularnoj reformi.