I manjine trebaju učiti o manjinama | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

I manjine trebaju učiti o manjinama

Interkulturno društvo je ono u kojem ljudi različitog kulturnog porijekla komuniciraju uvažavajući međusobne različitosti i žive jedni s drugima, a ne jedni pored drugih.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Ahmad/Flickr

Život u multikulturalnom društvu u kojem na istom geografskom području žive ljudi različitih vjerskih, etničkih i nacionalnih pripadnosti koji njeguju različite kulturne običaje i prakse neizbježna je činjenica suvremenog društva. Interkulturalno društvo je ono u kojem ljudi različitog kulturnog porijekla komuniciraju uvažavajući međusobne različitosti i žive jedni s drugima, a ne jedni pored drugih. Uvjete za dijalog i međusobno razumijevanje te osiguravanje trajnog i održivog mira, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava potrebno je uvoditi i u obrazovni sustav. Model individualizma koji dominira većinom obrazovnih sustava u svijetu rezultat je pogleda na globalne teme kao beznačajne za državnu viziju obrazovanja i društva. Takvi obrazovni modeli u velikoj su mjeri uzrok sukoba između pojedinaca i naroda, posebno ako pripadaju različitim kulturama, vjerama, društvenim skupinama ili imaju drugačiji način razmišljanja.

Vijeće Europe je kao važan dokument za interkulturalno obrazovanje istaknulo Bijelu knjigu o međukulturnom dijalogu u kojoj navodi osnovno i srednje obrazovanje kao odgovorno za razumijevanje vrijednosti demokratskog života, poštivanje ljudskih prava te kao osnovu za upravljanje raznolikošću i otvorenosti prema drugim kulturama. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade RH, uveden 1999. godine, obuhvatio je identitetni i interkulturalni odgoj i obrazovanje, no nije bio obvezan pa se provodio samo u dijelu škola kroz projekte i izvannastavne aktivnosti i nije svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije. Građanski odgoj i obrazovanje, koji obuhvaća kulturnu i interkulturnu sastavnicu, uveden je kao međupredmetni i interdisciplinarni sadržaj u obrazovni sustav 2014. godine, no način njegove provedbe nije osiguran osposobljavanjem nastavnika. Tome ne pridonosi Agencija za odgoj i obrazovanje, nadležna institucija za izdavanje potvrda o stručnim osposobljavanjima, jer osposobljavanja organizira rijetko i neadekvatno temama koje GOO zahtijeva.

Forum za slobodu odgoja je sklopu aktivnosti GOOD Inicijative proveo istraživanje s ciljem mapiranja prisutnosti, rasprostranjenosti, intenziteta i kvalitete dimenzija i tema Građanskog odgoja i obrazovanja u prijedlozima kurikularnih dokumenata Cjelovite kurikularne reforme. Tema "kulturna raznolikost i međukulturno razumijevanje" zastupljena je u 151 ishodu odnosno u 14 predmeta, s najvećom prisutnošću u hrvatskom jeziku i katoličkom vjeronauku te međupredmetnim temama Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i Osobni i socijalni razvoj. Kada su u pitanju ciklusi, ova komponenta je najviše prisutna u višim ciklusima obrazovanja. U sklopu reforme izrađen je kurikulum za obrazovanje o kulturi, jeziku i pismu nacionalnih manjina. U prijedlozima kurikuluma vidljiva je usmjerenost na poticanje uvažavanja različitosti i ravnopravnosti, prepoznaje se i utjecaj nacionalnih manjina na oblikovanje zajedničke kulture. No, temu interkulturalnosti potrebno je odmaknuti od pukog upoznavanja, razumijevanja i poštivanja pripadnika drugih kultura. Preporuka je istraživanja da interkulturalnost bude aktivna komponenta kurikuluma, te poticaj učiteljima i školama da rade na susretima kultura kako bi se kroz te susrete smanjile predrasude i stereotipi, a time se onda značajno može pridonijeti i smanjenju govora mržnje ili nasilničkog ponašanja.

U Republici Hrvatskoj postoje 22 priznate manjine, a postojeći modeli njihova obrazovanja uključuju model A u kojem se cijela nastava provodi na jeziku manjine, model B koji podrazumijeva dvojezičnu nastavu te model C koji uz redovnu nastavu na hrvatskom jeziku osigurava dodatne sate učenja jezika, povijesti i kulture određene manjine. Većina učenika manjinskog nacionalnog identiteta obrazuje se po modelu C. U okviru neformalnog interkulturalnog obrazovanja djeluje Nansen Dialogue Network kao mreža organizacija koje pokušavaju iskorijeniti etničke rascjepe. Jedan od izazova u djelovanju, pogotovo na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, jest razdvajanje djece u posebne razrede, pa čak i škole, pri čemu je interakcija među djecom različitih nacionalnih pripadnosti smanjena ili je uopće nema. Član mreže je Nansen dijalog centar iz Osijeka koji provodi svoje programe, između ostalog, u Vukovaru, Jegunovcima (Makedonija), Srebrenici, Bratuncu, Stolcu (BiH). Jedan od uspjeha Nansen dijalog centra jest izrada primjerenih kurikuluma i programa za poučavanje o kulturno-duhovnom naslijeđu zavičaja i regije kao alternativa učenju povijesti o samo jednom kulturnom utjecaju, kulturi kojoj pripadaju djeca određene etničke zajednice. 

Nansen dijalog centar je u suradnji s Centrom za građanske inicijative Poreč i GOOD Inicijativom organizirao drugi Regionalni interkulturni forum o izazovima provedbe interkulturnog obrazovanja u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja u školama, te mogućnostima unapređenja kroz uvođenje manjinskih sadržaja u pojedine nastavne predmete. Forum je osigurao prostor za raspravu među zainteresiranim dionicima iz škola, javnih ustanova, organizacija civilnog društva i lokalne zajednice iz Istre i okolice te su predstavljeni primjeri dobre prakse.

Mario Buletić i Nuša Hauser iz Centra za nematerijalnu kulturu Etnografskog muzeja Istre govorili su o radionicama istraživanja nematerijalne kulture Istre u srednjim školama u Labinu, Pazinu, Puli, Buzetu i Rovinju te posebnim radionicama tijekom školske godine 2015/16. usmjerenim istraživanju nematerijalne kulture manjina. Manjine u ovom slučaju nisu bile isključivo nacionalne manjine (talijanska, albanska i romska) već su obuhvatile i različite prakse i fenomene u svakodnevnici srednjoškolaca kao poticaj "novom" promatranju okoline. Uključena je nematerijalna kultura osoba s invaliditetom, istospolnih zajednica, različita narječja, hrana, običaji i igre. Za škole bez homo/bi/transfobije i predrasuda već se duži niz godina bore Nataša Czerny i Danijela Almesberger iz riječke udruge LORI koje organiziraju predavanja za učenike i edukacije za stručne suradnike i nastavnike. LGBT populacija u srednjoj školi posebno je ugrožena, rekle su, jer sa 16 godina najčešće nisu deklarirani, a s druge strane nemaju potporu zajednice. LORI je izradila Smjernice za suzbijanje homofobije i transfobije te vršnjačkog nasilja u školama te osnovala mrežu psihologa i psihologinja u svim županijama. 

Od 2014. godine u labinskoj OŠ Matije Vlačića provodi se izvannastavni predmet Kulturna i duhovna baština zavičaja (KDBZ). KDBZ je osmislio Nansen dijalog centar, a radi se o predmetu koji omogućuje djeci u multikulturalnoj i multietničkoj zajednici da nauče više o svom zavičaju, o kulturi i običajima naroda koji žive na ovom području, a s ciljem boljeg razumijevanja i poštovanja drugih i drugačijih, što je od iznimne važnosti za izgradnju odnosa i interkulturalnog društva. Nakon pozitivne ocjene Agencije za odgoj i obrazovanje te preporuke o uvođenju u redovne programe škola, KDBZ je ponuđen školama u regiji. Projekt se provodi kroz projektnu i terensku nastavu, u vidu kreativnih radionica, posjeta muzejima i ustanovama te umrežavanje škola, uz zajedničke susrete učenika i učitelja. Program u Labinu predstavila je Silvija Česnik Roce. Provodio se preko Vijeća učenika i predmeta Građanski odgoj te Gradskog vijeća mladih, a u njemu su sudjelovali svi razredi na satovima povijesti i satovima razrednika. Škola je surađivala s lokalnim udrugama Slovenaca, Srba i Talijana, zborovima svih nacionalnih manjina te Muzejom grada Labina. Jedan od projekata bio je Muzej djetinjstva gdje su djeca donosila igračke svojih roditelja proizvedene u Tvornici igračaka Labin "25. maj". Kroz priču o tvornici koja je bila veoma uspješna u Jugoslaviji i u kojoj su radili njihove bake i djedovi, učenici su se upoznali i s pričama o radništvu i uništenoj industrijskoj proizvodnji.

Vesna Vukšinić Zmajić i Lidija Košir iz Slovenskog kulturnog društva Istra govorile su o potrebi dopiranja do što šireg kruga ljudi radi čega su suradnjama s mladima i školama počeli organizirati razmjene učenika. Slovenski jezik postoji kao izborni samo u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna, a za Pulu su istaknule da je multikulturalna tek u statističkim pokazateljima. Veli Huseini iz Udruge Roma Istre predstavio je udrugu koja djeluje već dvadeset godina i koja je otvorila prvi i jedini romski vrtić u Puli. Vrtić je otvoren prije 15 godina kao potreba koja je proizašla iz svakodnevnih problema s kojima se romska djeca susreću u vrtićima i školama koje osniva i pohađa većina. Vrtić ima financijsku potporu grada, a danas ga polaze i neromska djeca. Huseini je tako pokazao sjajan primjer kako manjina može integrirati većinu. Udruga ima prostor u Društvenom centru Rojc u kojem surađuje s drugim udrugama u programima za Rome. Istaknuo je, doduše, da za razliku od sjajnog primjera udruge Suncokret s kojom su surađivali, svaki se projekt usmjeren na Rome planira i provodi bez sudjelovanja samih Roma. O integraciji djece stranaca ili izbjeglica u Hrvatskoj govorila je Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije koja je spomenula dobre primjere 12 osnovnih zagrebačkih škola, riječku školu Podmurvice te kutinsku školu. Istaknula je da integracija djece uglavnom ovisi o nastavnicima koji nemaju preveliku podršku ravnatelja i sustava te da nastava hrvatskog jezika za strance trenutno postoji samo u Zagrebu. Trebalo bi ju proširiti na cijelu Hrvatsku i to možda upravo preko udruga manjinaca.

Na tribini je dotaknuto i pitanje predrasuda koje manjine imaju prema drugim manjinama, problematika raslojavanja među manjinskim udrugama zbog političkog angažmana, za koje je Veli Huseini rekao da bi trebali osnivati političke stranke, a ne udruge manjinaca. Svi su prisutni zaključili da, osim što većina treba učiti o manjinama, i manjine bi se trebale upoznati sa poviješću i zajedničkom kulturnom baštinom drugih manjina.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 01.05.2016

VEZANE VIJESTI

Većina treba učiti o manjinama

Piše: Matija Mrakovčić
Manjinsko je obrazovanje osiguralo djeci upoznavanje vlastite kulture i izgradnju vlastitog identiteta, ali je ujedno postalo zapreka njihovoj integraciji u društvo.

Obrazovanje uma i srca

Piše: Matija Mrakovčić
Globalno obrazovanje uči pojedince o strategijama i metodama sudjelovanja kako bi naučili preuzeti odgovornost koja se ne smije prepustiti isključivo vladama i ostalim donositeljima odluka.

Ključna pitanja današnjice

Piše: Matija Mrakovčić
Među preporukama za razvoj integracijskih politika i mjera, publikacija Instituta za migracije i narodnosti stavlja naglasak i na interkulturalne sadržaje i jačanje građanskih kompetencija.