Idemo dalje! | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Idemo dalje!

Nakon višemjesečnih najava incijativa Pravo na grad i Zelena akcija održali su u petak 16. studenog u Novinarskom domu "Nacionalni forum za prostor" na kojem se okupilo tridesetak urbanista,

Janja Sesar

Gledajući na pitanje prostora iz pozicije zagrebačke, ali i čitave hrvatske nezavisne kulturne scene radi se o jednom od ključnih tema koje organizacije posljednjih godina pokušavaju riješiti. Kako bi osigurale prostor za djelovanje, zagrebačke su organizacije predlagale rehabilitiranje niz starih i napuštenih tvorničkih prostora poput Badela, Gorice ili bivše tvornice Zvijezda. Iako se naoko činilo kako su gradski oci voljni riješiti taj problem u korist kulturnjaka, više od dvije godine nakon početka pregovora ništa od njihovih zahtjeva nije ispunjeno.
Isti su prostori istovremeno postali itekako atraktivni raznim poduzetnicima i privatnim investitorima koji su krenuli u lov. Grad se (čudna li čuda) za sada odlučio za investitore i interes privatnog kapitala zanemarujući kako su Zagrebu itekako potrebni prostori s javnim sadržajem.

Vjerojatno bi priča o zagrebačkim gradskim prostorima prošla mukte da se upravo neke od tih organizacija iz kulture potpomognute Zelenom akcijom nisu okupile oko inicijative Pravo na grad, usmjerene protiv planova gradske uprave koja nepromišljeno pogoduje interesu privatnog kapitala. Opće mjesto na kojem se lome koplja je "dnevna soba" Zagreba – Cvjetni trg na kojem je predviđena gradnja tzv. Cvjetnog prolaza, projekt Hoto grupe pod vodstvom Tome Horvatinčića zbog kojeg je gradska uprava učinila niz štetnih prijedloga za izmjenu GUP-a zagrebačkih donjogradskih blokova. U više od godinu dana od početka djelovanja Prava na grad u Zagrebu je stvorena do sada možda najšira platforma aktivista svih dobnih skupina koji volonterski potpomažu inicijativu što možemo smatrati svojevrsnim presedanom u našem civilnom društvu u pelenama.

Uvidjevši kako je sličan problem netransparentnog mešetarenja prostorima i pogodovanja privatnim investitorima iza leđa javnosti i bez ikakve javne rasprave prisutan u čitavoj Hrvatskoj, inicijativa je sazvala Nacionalni forum za prostor koji je svoj inicijativni skup održao u petak, 16. studenog u Novinarskom domu u Zagrebu i na kojem se okupilo tridesetak urbanista, arhitekata, članova udruga i javnih osoba iz cijele Hrvatske. Namjera inicijative Pravo na grad, domaćina skupa, bila je mapirati postojeće stanje stvari i na nacionalnoj razini reagirati na devastaciju prirodnog okoliša i arhitekture koja uzima maha diljem lijepe naše.

Ono što se jasno moglo iščitati iz prezentacija nezavisnih stručnjaka i predstavnika udruga o situaciji u više gradova u Hrvatskoj (Dubrovnik, Split, Hvar, Pag, Krk, Zagreb), pokazalo je apsurdnu činjenicu - u većini se slučajeva, kako je ustvrdio urbanist Niko Gamulin, radi o legalnim i proceduralno pravilnim intervencijama koje sustavno (i legalno!) devastiraju okoliš i arhitekturu. Nakon što je ukratko ocrtao situaciju u Jelsi na Hvaru u kojoj se u pet uvala planiraju graditi apartmanska naselja, iako je obala i područje uz obalu upravo najvrjednija prirodna vrijednost Hvara, Gamulin se s pravom upitao "Tko je ovdje lud?".
Visoki stupanj nepromišljenosti tog projekta potvrdio je i Lukav Bunčuga iz Jelse koji je istaknuo kako je u čitavoj povijesti tog mjesta nastalo 110 hektara, a samo se u deset narednih godina namjerava sagraditi 200. Kako nas takav plan ipak ne bi previše iznenadio, citirao je gradonačelnika Jelse koji je nedavno izjavio kako su "brežuljci devastirani šumom".

Idemo dalje...Vrlo su zanimljiva bila izlaganja Mirka Petrića, splitskog sociologa te Đive Dražića (DUB) koji su u Splitu i u Dubrovniku suočeni sa sličnim problemom. Naime, u oba se grada planira premjestiti putnička luka kojom se koristi lokalno stanovništvo te ono koje dolazi u grad s otoka, a koja se trenutno nalazi tik uz željezničku i autobusnu stanicu što je jedan od rijetkih primjera gotovo idealnog prometnog čvorišta u blizini samog centra grada. Buduća je luka udaljena još 40 minuta plovidbe, dok će se stara novim GUP-om rekonstruirati u kruzersko središte. Petrić je istaknuo kako je upravo život unutar Dioklecijanove palače zaštitni znak Splita, a kako se rekonstrukcijom luke od tamo planira iseliti kako stanovništvo tako i sadržaje. Na mjesto starog željezničkog i autobusnog kolodvora dolazi hotel s podzemnom garažom po čemu se jasno može vidjeti cilj ovakvog planiranja koje, kako kaže, diktira Svjetska banka za obnovu i razvoj – ukinuti sadržaje koji su u javnom vlasništvu i prostor dati u koncesiju privatnom vlasništvu.

U Dubrovniku, u koji kako naglašava Đivo Dražić, hrle "tone turista koji devastiraju grad" zbog cruisera je predviđeno slično izmještanje luke, a u planu je i niz devastacija predgrađa u kojem se već poslovično ne poštuju ograničenja gradnje. Radikalni je primjer na tom području planirana devastacija dubrovačkih brežuljaka izgradnjom golf terena na Srđu. Dražićeva su predviđanja kako će se prvo sagraditi golf tereni koji će nakon što se ustanovi kako teren klimatski uopće nije prikladan za golf, prenamijeniti u apartmansko naselje.
Sve se ovo i u slučaju Splita i u slučaju Dubrovnika događa bez javne rasprave i znanja građana. No, idemo dalje...

Daljnje primjere betonizacije obale i nepoštivanja ograničenja krajolika u Istri i na Krku predstavili su Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner te Dušica Radojčić iz Zelene Istre. Pritom se Radojčić kratko osvrnula na projekt Brijuni-Rivijera koji bi mogao značiti daljnju apartmanizaciju istarske obale pri čemu će se iskoristiti bivši vojni kompleksi. Upravo se 16. studenog, kako prenosi Business.hr, održala prezentacija tog projekta predsjedniku Mesiću koji je blagoslovio projekt rekavši kako Nakon realizacije projekta Brijuni Rivijera u hrvatskom turizmu ništa više neće biti kao što je bilo te kako će projekt biti primjer aktiviranja neperspektivnog prostora i objekata koji vojsci više nisu zanimljivi.

I na kraju je na red došlo zagrebačko pitanja na kojem bi, kako su neki već pisali mogla "pasti i Hrvatska". Vera Petrinjak Šimek iznijela je kronologiju akcija inicijative Pravo na grad i Zelene akcije te sažetak dosadašnje kampanje protiv predloženog mijenjanja GUP-a donjogradskih blokova koji su porazni. Naime, prije gotovo tri tjedna prijedlogu GUP-a ponovo su dodani novi amandmani koji omogućuju projekt "Cvjetni prolaz" Tome Horvatinčića pri čemu je brisana zabrana gradnje garaža (na Zelenoj su potkovi dvije dozvoljene, a dvije zabranjene), koeficient izgrađenosti je 4.5, tlocrtna izgrađenost 80%, a visina 5,5 etaža. Također, svugdje je, ako je potrebno, dozvoljeno deniveliranje javno prometnih površina, tj. gradnja ulaznih rampi u podzemne garaže.

Da nismo sami svjedoci onome što se događa vjerojatno se ne bismo mogli oteti dojmu da se nalazimo u nekoj od knjiga zavjere ili teatru apsurda. Činjenica kako je participativna demokracija postala jauk nemoćnih, a ne bliska budućnost, kako je u uvodnom izlaganju naveo Teo Celakoski, pokazala se poprilično istinitim nakon što je većina sudionika istaknula kako gotovo nijedno pravno sredstavo kojim su se do sada služili nije urodilo plodom.

Sve ovo što smo čuli doista, kako je slikovito opisao jedan od sudionika, Zlatko Uzelac, daje osjećaj kao da se nalazimo zavezani na pruzi prije nailaska jurećeg vlaka. Ipak, okupljeni su odlučili kako neće odustati od korištenja svih raspoloživih pravnih sredstava i procedura kako bi se spriječilo daljnje stihijsko upravljanje prostorom. Hrvatskoj je neophodna revizija postornih planova koji su, kojeg li apsurda, planski doveli do ovakve situacije i hitno donošenje plana strategije gospodarenja prostorom te strateške procjene utjecaja na okoliš. U Hrvatskoj se kako smo već i prije mogli čuti događa drugi val privatizacijske pljačke od strane političkih elita koje se udružuju u "klike" i u sprezi su s interesima privatnih investitora, naglasio je sociolog Vladimir Lay. Nažalost, nijedna politička opcija ne pokazuje dovoljno volje da se obračuna s ovim problemom.

Netom nakon parlamentarnih izbora, 29. studenog, zagrebačka će Skupština odlučiti o konačnoj sudbini zagrebačkih donjogradskih blokova, no bez obzira na ishod svi su se okupljeni složili u jednom - Ne odustajemo, idemo dalje!

Fotografije:
1 Totalna rasprodaja! - jedna od prvih akcija Prava na grad
2 Jelsa - 5 uvala u kojima se planira graditi apartmansko naselje
3 Rekonstrukcija splitske luke u kruzersko središte
4 Lokacija za gradnju golf terena na Srđu
5 Zagrebački centar grada - na planu je tamno zelenom bojom označeno proširenje pješačke zone koje zahtjeva Zelena akcija, a koje će najavljenim projektom "Cvjetni prolaz" biti onemogućeno.

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 17.11.2007