Igra stvarno korisnog znanja | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Igra stvarno korisnog znanja

"Temeljac modernog načina života određen je kapitalističkim načinom proizvodnje i potrošnje što u današnjem postindustrijskom društvu dovodi do toga da dominantne ekonomske sile izvlašćuju sam život. Umjetnost kao zaigrana, igrajuća praksa i kritička pedagogija uključena u umjetničke i kulturne prakse postaju ključni elementi za razumijevanje sadašnjosti i sredstvo kolektivnog otpora tim otuđujućim dinamikama", najava je programa u madridskom Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía

Izložba pod nazivom Playgrounds, koja će biti otvorena krajem travnja i koju kuriraju Manuel J. Borja-Villel, Tamara Díaz i Teresa Velázquez, istražit će kolektivnu dimenziju igre i njenih temelja kako bi otvorila mogućnost stvaranja novog javnog prostora. Slijedom te ideje, u listopadu će biti otvorena izložba pod nazivom Really Useful Knowledge koja će pozicionirati kritičku pedagogiju kad ključni element kolektivnih borbi. Tu će izložbu kurirati zagrebački kolektiv WHW - Što, kako i za koga?.

Pojam "zbilja korisnog znanja" nastaje s porastom radničke svijesti o potrebi samoedukacije početkom 19. stoljeća. Tada radničke organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu uvode ovu frazu radi opisivanja tijela znanja koje nadilazi razne "nepraktične" discipline poput politike, ekonomije i filozofije, nasuprot navodnim "korisnim znanjima" vlasnika posla koji počinju ulagati u razvoj svojih tvrtki ulaganjem u obrazovanje svojih radnika. Rani dani kapitalizma na ovaj su način suočeni sa suvremenim perspektivama istraživanja što je zaista "korisno znanje".

Izložba polazi od ideje da je borba za obrazovanje uvijek bila središnja samom opstanku socijalizma kao pedagogije pogleda na svijet. Kroz nju ocjenjivao se i uspjeh nedavnih društvenih pokreta čija se kritička pedagogija pokazala sposobnom osvijetliti prijetnje kapitalizma prema ljudskim životima, okolišu i demokraciji. Izložba inzistira na kolektivnom korištenju postojećih javnih dobara, akcija i ekperimenata, zaboravljenih ili na rubu brisanja, uzimajući muzej kao pedagoški prostor posvećen analizi umjetničke forme u srazu s aktualnim i željenim društvenim odnosima i Benjaminovim "materijalističkim obrazovanjem" koje kulturnu povijest postavlja u samo središte edukcije klasa.

M.M. / e-flux

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 31.03.2014