Imaginiranje nekog drugačijeg svijeta | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Imaginiranje nekog drugačijeg svijeta

Simon Sheikh, u završnom predavanju održanom u sklopu konferencije Otvorene institucije, pozvao je na zamišljanje novih društvenih modela.

  • A
  • +
  • -

Posljednji govornik trećeg dana međunarodne konferencije Otvorene institucije u Pogonu Jedinstvo bio je Simon Sheikh, freelance kustos i kritičar. Dopisnik austrijskog magazina Springerin i kolumnist američkog e-flux Journala trenutno priprema doktorat na temu izložbi i političkih imaginarija.

Kao početnu točku svog izlaganja naslovljenog Instituting the Institution Sheikh se pozvao na rad grčko-francuskog filozofa Corneliusa Castoriadisa Imaginary and the Imagination at the Crossroads u kojem se bavi institucijama i procesom institucionalizacije. Polazeći od Castoriadisovih teza, u središte svog predavanja postavlja pitanje je li moguće zamisliti društvo bez specifičnih institucija, poput onih kulturnih te da li njihov nestanak ujedno znači i nestanak društva.

Castoriadis, u svojoj teoriji društva kao imaginarne institucije koja je funkcionalna i fikcionalna u isto vrijeme, tvrdi da je svijet u krizi i da je došao kraj velikog perioda kreacije i inovacije koji se odražava na četiri područja imaginarnog: politika, filozofija, znanost i umjetnička produkcija. Institucije predstavljaju dio simboličke mreže, ali nisu fiksne i stabilne, već se stalno artikuliraju kroz projekcije i praksu. Svako društvo mora biti pokrenuto kao simbolična konstrukcija koju na okupu drže specifični društveni imaginarij i institucije koje učvršćuju imaginarno značenje u ono što je nazvao 'institucionalnim društvenim imaginarijem'. Tako je Castoriadis, fokusirajući se na imaginarni karakter društva, dao revolucionaran prijedlog u kojem su i druge društvene organizacije i interakcije uvijek moguće.

Nadovezujući se na njega, Sheikh je naglasio kako društva nisu stvorena kroz racionalizam ili povijesni determinizam već su ustanovljena kroz kreaciju i imaginaciju. Ono što ih drži na okupu su institucije i cijeli kompleks specifičnih "institucija" pri čemu ova riječ obuhvaća norme, vrijednosti, jezik, alate, procedure i metode te individue. Ove se forme pojavljuju kao moralna koherentna cjelina, kao jedinstvo, ali samo kroz praksu i vjerovanje, a to znači i da svako društvo mora uvijek biti ustanovljeno kroz kreaciju, a kreativnost se uspostavlja kroz društvene relacije. Stoga, ako je neki specifični društveni imaginarij odbačen, taj čin označava kraj tog određenog društva.

Podsjećajući na povijesne promjene – od propadanja i stvaranja carstava do Francuske revolucije, Sheikh tvrdi da se ove promjene događaju kada se uspostave drugi imaginariji bez predodređenosti, te kroz praksu i volju koju uspostavlja neki drugi oblik institucioniranja što uvijek traži radikalni prekid s prošlošću u smislu jezika i civilizacije i stvara se novi.

Sheik suprotstavlja heteronomna i autonomna društva. Dok heteronomna društva stvaraju svoje imaginarije - institucije, zakone, vjerovanja i podređuju im se, u autonomnim su društvima članovi svjesni ove činjenice i sami se 'institucioniraju'. Današnja društva tako Sheikh opisuje kao ona vođena slijepom vjerom u tržište koje je heteronomne prirode, a razlike između autonomije i heteronomije možemo vidjeti i u radu i osnivanju kulturih institucija, bez obzira jesu li državne ili nezasvisne.

Da li institucije prate logiku državnog aparata ili prate neke druge puteve, pita se Sheikh? Govore li institucije iste stvari novim riječima ili smišljaju novi jezik? Referirajući se na Geralda Rauniga i njegovu koncept institucionalnih praksi, Sheikh otvara pitanje projekata koji žele uvesti promjenu, odnosno kako provesti radikalnu promjenu ne samo u značenju i korijenima institucije već i u načinu na koji se one institucioniraju. Za primjer se osvrnuo na financiranje umjetničkih projekata: "Čini se kako u slučaju stipendija i rezidencija novac ne prati umjetnike, već tjera umjetnike da slijede novac. Nije stvar u kontroliranju što institucija ili umjetnik proizvedu per se, već načina indirektnog kontroliranja područja organizirajući rezidencijalne boravke za određene ljude i područja i pretvarajući državne stipendije u tematska područja. To je kontrola priljeva produkta i subjekta. Tako političari kontroliraju umjetničko područje - tematskim fondovima za koje se institucije moraju prijaviti" Sheikhov je odgovor na postavljeno pitanje. "Politika umjetnosti nije samo u namjeri umjetnika, ni u recepciji gledatelja niti u politikama reprezentacije već u tome kako zamišljaju da možemo reprezentirati, misliti, ne misliti, zadiviti, šokirati, zabaviti ili podučiti."

Kao mogući izlaz iz ove situacije, Sheikh ističe kapacitet umjetničkih radova da stvaraju drugačije imaginarije svijeta i institucija, a ne da se samo referiraju na sadašnje, pa makar i kritički. Nudeći nove imaginarije nudimo nove načine sagledavanja i mijenjanja svijeta. Ovim pozivom, ne samo umjetnicima nego i svima nama, da upregnemo vlastite kreativne kapacitete u imaginiranju novog svijeta Sheikh je zaključio svoje izlaganje.

Piše: Maja Gujinović / Foto: Ivan Slipčević
***
Tekst je nastao u sklopu Kulturpunktove novinarske školice koja je dio međunarodnog projekta World of Art. Models of training and collaboration in contemporary arts kojeg KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva realizira u suradnji s pratnerima SCCA, Zavod za sodobno umetnost (Ljubljana, Slovenija); Schnittpunkt Verein für Ausstellungstheorie und praxis (Beč, Austrija) i Podyplomowe Muzealnicze Studia Kuratorskie w zakresie sztuki najnowszej, Uniwersytet Jagielloński, Instytut Historii Sztuki (Krakov, Poljska).
Projekt se realizira uz financijsku potporu za Partnerstvo Leonardo da Vinci u okviru Programa za cjeloživotno učenje Europske komisije. Školica se realizira u partnerstvu sa Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon.
Ova publikacija se financira uz podršku sredstava Europske komisije. Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.

logotipi_skolica

Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 28.01.2011