Inovativne umjetničke poetike | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Inovativne umjetničke poetike

S Davorkom Begović, voditeljicom Muzičkog salona Kulture promjene SC-a, razgovarali smo o nadolazećem Izlogu suvremenog zvuka.

Razgovarao: Vatroslav Miloš

FOTO: Nina Đurđević

  • A
  • +
  • -

KP: Pred nama je treće izdanje Izloga suvremenog zvuka. Kakva je koncepcija festivala i je li u posljednje dvije godine došlo do kakvih promjena? 

Koncepcija Izloga jest da tijekom četiri dana u relativno gustom festivalskom rasporedu predstavi zanimljive suvremene glazbene projekte, skladatelje i glazbenike, kako s domaće tako i s međunarodne scene. Programski nastoji slijediti suvremene glazbene tendencije i ovisno o njima svake godina pomicati svoj fokus, inzistirajući prije svega na otvorenom pristupu suvremenim glazbama današnjice, istraživanju i otkrivanju novoga, te poticanju suradnje i dijaloga. U tom smislu koncepcija, ciljevi i nastojanja projekta ostaju isti, jer su zapravo mišljeni otvoreno i nisu definirani stilskim ili žanrovskim granicama, pa ostavljaju odnosno otvaraju prostor za raznovrsna istraživanja i eksperimente. Formalno je Izlog koncipiran kao četverodnevna manifestacija čiji je raspored postavljen tako da posjetitelji imaju priliku čuti i vidjeti tridesetak predstavljenih programa koji počinju svakog dana u kasno poslijepodne, a u ugodnoj i opuštenoj atmosferi završavaju svake noći oko 2 sata. Međunarodni gosti u Zagrebu borave uglavnom tijekom cijelog festivala, čime Izlog zaista postaje platforma razmjene znanja i ideja, te mjesto na kojem se bilo kroz službeni program bilo kroz neslužbena druženja i razgovore između koncerata stvaraju nove suradnje, što smatram izuzetno važnim poticajem progresa u poimanju glazbe te razvoju scene. Na ovogodišnjem Izlogu biti će više od 80 sudionika iz desetak zemalja, i te brojke su se ponešto povećale u protekle dvije godine, no čini mi se da taj kvantitativni rast, iako koristan, nije najvažniji. Više pozornosti posvećujemo kvalitativnom rastu koji je nadam se vidljiv iz samog sadržaja odnosno programa.

 

KP: Možete li nam predstaviti ovogodišnji program i izdvojiti ono što bi prema vašem mišljenju bila ključna mjesta ovogodišnjeg programa?

Rekla bih da je ključno mjesto ovogodišnjeg programa nastavak i širenje međunarodne suradnje. Općenito mislim da je to izrazito važno za hrvatsku suvremenu glazbenu scenu koja se nerijetko zatvara u svoje postojeće i uhodane formalne okvire, modele rada i odnose, istovremeno se opirući promjenama. Vjerojatno je razlog tomu i nedovoljna (samo)kritičnost, prije svega ona konstruktivna, ali i svojevrstan strah od promjene.

Ovogodišnji festival otvaramo nastupom jednog od ponajboljih "bendova" suvremene hrvatske glazbene scene, a to je Papandopulo kvartet kojeg čine četvorica izvanrednih saksofonista: Nikola Fabijanić, Gordan Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak. Papandopulo kvartet je ansambl koji svojim pristupom suvremenoj glazbi, intenzivnim suradnjama sa skladateljima, pa i vlastitim skladateljskim radom, odabirom programa, bendovskom energijom i interpretativnom izvrsnošću postaje na određeni način koautor djela koja izvode, radije nego „samo“ reproduktivni izvođački sastav, negirajući tradicionalni hijerarhijski odnos skladatelj-izvođač. U Eksperimentalnom ansamblu Muzičkog salona pod umjetničkim vodstvom britanskog trombonista i skladatelja Hilaryja Jefferyja sudjeluju glazbenici iz Hrvatske, Japana, Australije i Mađarske, a osim studenata Muzičke akademije u Zagrebu predstavit će se i studenti Umjetničke akademije u Splitu, Akademije umetnosti Novi Sad, Akademije za glasbo u Ljubljani, te Musikhochschule u Stuttgartu. Uz pomoć Austrijskog kulturnog foruma koji ove godine slavi 60 godina svog postojanja i austrijskog Muzičkog informativnog centra ugošćujemo skladatelja, audiovizualnog umjetnika i istraživača Marka Cicilianija, iznimnu violinisticu Barbaru Lüneburg, ruskog skladatelja i improvizatora s austrijskom adresom Alexandra Chernyshkova, te violončelisticu Katharinu Gross. Iz susjedne Srbije dolaze Ansambl Studio 6 i članovi Improve2 kolektiva - glazbenici koji su izuzetno aktivni na srpskoj suvremenoj glazbenoj sceni, ne samo kao autori i izvođači, već i kao inicijatori i organizatori, te su kroz istoimenu seriju koncerata ImprovE2 stvorili važnu platformu za predstavljanje domaćih i međunarodnih improvizatora i eksperimentatora, a koja danas zauzima ključno mjesto na izvaninstitucionalnoj beogradskoj glazbenoj sceni. U suradnji s Multimedijalnim institutom predstavljamo pijanista Reinholda Friedla, ujedno i osnivača jedne od najutjecajnijih suvremenih glazbenih skupina zeitkratzer.

Izdvojila sam samo neke, ali programa je puno i zapravo smatram da su svi jednako važni, iz ovog ili onog razloga. Svojim međusobno različitim poetikama svi sudionici čine ono što nazivamo scenom.

 

KP: Koje su akustičke prednosti, a koje nedostaci prostora u kojem se program festivala izvodi? 

Svi festivalski prostori su akustički vrlo prikladni za ovakvu vrstu programa: MM centar, Galerija SC i tri dvorane Teatra &TD, ali ove godine imamo priliku realizirati program i u obnovljenom Francuskom paviljonu čija je specifična akustika vrlo inspirativna i upravo savršena za site-specific glazbene projekte koji ju uzimaju kao polazište i/ili važan konstitutivni element svog umjetničkog rada, kao što je to bilo u netom realiziranom projektu skladatelja i sound artista Gerrieta K. Sharme koji je skladao Building-Sound Composition – višekanalnu elektroničku prostornu kompoziciju za obnovljeni paviljon. Polazeći od tog stajališta, na Izlogu će u Francuskom paviljonu biti izvedeno kultno i ključno djelo eksperimentalne glazbe I am sitting in a room kojime je Alvin Lucier još 1969. godine započeo akustičko istraživanje rezonantnih frekvencija prostora i njihovu upotrebu u muzičkom djelu. Gerriet K. Sharma vraća se na Izlog s drugim projektom - izvest će kompozicije za IEM ikosaedralni zvučnik, novi muzički instrument na čijem je razvoju radio s akustičarom Franzom Zotterom i drugim inženjerima na Institutu za elektroničku glazbu i akustiku u Grazu. Također, nastavno na umjetničko akustičko istraživanje koje smo započeli u prosincu 2014. u sklopu Velesajma kulture, u popodnevnim ćemo satima otvoriti vrata Francuskog paviljona za akustičko istraživanje kroz kraće improvizacije gitarista i elektroničara Miodraga Gladovića i vokalnog ansambla Antiphonus.

 

KP: Može li Izlog poslužiti kao platforma za razmjenu ideja suvremenih autora i njihovo međunarodno povezivanje? 

Ja se nadam da on upravo to i jest. Ili barem da se razvija u tom smjeru. Kao što sam ranije rekla, to jest jedan od glavnih ciljeva, jer bez međunarodnog povezivanja i razmjene bojim se da ne možemo očekivati značajniji progres u bilo kojem smislu.

 

KP: U čemu je inovacija Izloga za suvremenu glazbu, ali i što ga potencijalno izdvaja iz mora zagrebačkih kulutrnih manifestacija?

Program Izloga svake godine uključuje niz glazbenika i njihovih projekata koji su inovativni u umjetničkom, tehnološkom ili kojem drugom smislu. Namjera jest dakako predstaviti inovativne umjetničke poetike. No ako me pitate za inovaciju Izloga kao manifestacije/forme, ne bih rekla da se radi o inovaciji u užem smislu riječi, pogotovo ako ga promatramo u međunarodnom kontekstu, ali mislim da nam otvorenog i kritičkog pristupa prema glazbi, umjetnosti i društvu općenito, u ovoj našoj domaćoj sredini konstantno manjka, pa to vidim kao nešto po čemu se Izlog izdvaja ili razlikuje od mnogih drugih kulturnih, odnosno prije svega glazbenih manifestacija. Također, povezivanjem akademske zajednice i izvaninstitucionalne scene Izlog nastoji makar pomaknuti, ako već ne i dokinuti te nezdrave, stroge i krute granice između ta dva svijeta. I na kraju, ali ne manje važno, Izlog osim predstavljačkog festivalskog karaktera ima i onaj pokretački i inicirajući, čime aktivno sudjeluje u razvoju suvremene glazbene scene.

Da pokušam rezimirati: na široj međunarodnoj sceni postoje naravno slične manifestacije i vrlo razvijena scena koje Izlog pomalo postaje dio, ali mislim da u hrvatskom kontekstu zbog navedenih specifičnosti i naglasaka on definitivno jest drugačiji u programskom smislu. Vjerujem da je zbog toga potreban, kako publici tako i samim sudionicima, te da postaje važan segment suvremene glazbene scene.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 24.04.2015

VEZANE VIJESTI

Izlog suvremenog zvuka

Treće izdanje međunarodnog festivala Izlog suvremenog zvuka održat će se od 6. do 9. svibnja .

Muzička avangarda

U Zagrebu nastupa vođa ansambla zeitkratzer, cijenjeni njemački pijanist Reinhold Friedl.

Toliko mnoštvo glazbe

Piše: Nina Čalopek

Udaraljkašica Kaja Farszky u svojoj Glazbi za jedan kovčeg maestralno je izvela djela Luciera, Smitha, Cagea, Rzewskog, De Meya i Globokara.