Integracija kroz umjetnost | kulturpunkt

Najave Razgovor

<

Integracija kroz umjetnost

Drugo more, Centar za mirovne studije i HNK Ivana pl. Zajca otvaraju razgovor o mehanizmima potrebnim za ostvarenje integrativnog potencijala umjetničke prakse i prevladavanje traume.

11.12.2014 , Rijeka - HNK Ivana pl. Zajca

FOTO: Graham Holliday

Sustav azila u Republici Hrvatskoj nastao je i razvio se kao rezultat prilagodbe hrvatskog zakonodavnog i institucionalnog okvira instrumentima međunarodnog izbjegličkog i humanitarnog prava radi priznanja i zaštite izbjeglica koji u Hrvatskoj zatraže utočište. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina zaštitu potražilo 4.668 izbjeglica, a dobilo ju je 131 osoba. Oni dolaze iz Afganistana, Irana, Iraka, Pakistana, Sudana, Somalije, Eritreje, Sirije, Konga, Nigerije i drugih zemalja. Danas se susreću s brojnim poteškoćama u integraciji, od nepoznavanja jezika, krute administracije, preko teškog ulaska u obrazovni sustav i gotovo nemogućeg zapošljavanja, do poteškoća u ostvarivanju prava na odgovarajući smještaj, druga socijalna prava i zdravstvenu njegu. 

Hrvatsko društvo nije osobito senzibilizirano za integraciju izbjeglica što se pokazuje na formalnoj razini kroz procedure koje otežavaju status izbjeglica pa do samog prihvaćanja u zajednicama u kojima se nalaze. Socijalne i kulturne razlike stratificiraju hrvatsko društvo na slojeve između kojih nema solidarnosti i razumijevanja. Izbjeglice iz udaljenih krajeva predstavljaju zaseban sloj stanovništva čija je socijalna distanca od drugih slojeva društva potencirana socio-kulturnim razlikama i nepostojanjem mreže socijalnih odnosa razvijenih po rodbinskim, teritorijalnim, profesionalnim vezama. U tom smislu njihova integracija u društvo je otežana i potreban je poseban angažman kako bi se stvorili uvjeti u kojima je moguća socijalna integracija. 

Umjetnička produkcija jedna je od onih aktivnosti koja je načelno otvorena prema svim socijalnim skupinama i koja može imati integrativnu i kohezivnu ulogu u društvu. No, to je tek načelna opaska i više govori o potencijalu nego o stvarnom stanju jer umjetnost, unatoč univerzalnim elementima, razvija jezik unutar određene zajednice i odnosi se prema toj zajednici, distribuira se specifičnim kanalima koji postavljaju određene prepreke samom ulasku publike, od konvencija ponašanja i razumijevanja pa do jednostavnih komercijalnih mehanizama poput karata. Umjetnost, dakle, sama po sebi ne doprinosi integraciji ni jedne društvene skupine, osim u iznimnim slučajevima, i potrebno je razvijati posebne mehanizme da bi se ostvario integrativni potencijal umjetničke prakse. 

Sam čin prisilnog odlaska iz zajednice i kulture u kojoj su formirani i kojoj pripadaju, predstavlja izbjeglicama osobnu traumu i zahtjeva od njih prilagodbu na nove životne uvjete. Zbog toga se otvara raspravu o odnosu umjetničke zajednice i mogućnostima integracije izbjeglica kroz umjetničko djelovanje na kojoj će sudjelovati 40-tak izbjeglica, tražitelja azila u Hrvatskoj, od kojih su neki i sudjelovali u umjetničkim projektima hrvatskih umjetnika. Razgovor moderira Davor Mišković, a uvodna izlaganja održat će Oliver Frljić i Emina Bužinkić.

Razgovor će biti održan u četvrtak, 11. prosinca, u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, s početkom u 16 sati.

Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 09.12.2014