Integracija prirode i izgradnje grada | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Integracija prirode i izgradnje grada

Sadnjom vegetacije i pokrivanjem urbanih površina zelenilom, Madrid se suprotstavlja posljedicama klimatskih promjena.

Pripremila: Martina Domladovac

Foto: SPIEDERTAG, Mucho verde, nuevo rojo / Solarpies Mad / urban garden

U Madridu, gradu koji se zbog klimatskih promjena sve češće suočava s vrlo vrućim danima, teškom sušom, ali i velikim poplavama kada pada kiša, sav neiskorišteni gradski prostor trebao bi uskoro postati prekriven biljem.

Dvadeset i dvije neizgrađene parcele u gradu pretvorit će se u urbane vrtove, asfaltirani trgovi postat će parkovi radi iskorištavanja kišnice, a prostor uz rijeku koja teče kroz grad, gdje je nekad prolazio autoput, zazelenjuje se sadnjom stabala. Grad troši velika sredstva na proširenje postojećih parkova, ali i na pokrivanje što više krovova i zidova zelenilom. S obzirom na to da je grad zabranio promet u centru, Gradski ured za okoliš razmatra ideju pretvaranja nekih od ulica u linearne, drvećem zasađene parkove, a sve je to dio većeg plana koji bi trebao pomoći prilagodbi na sve veće izazove s kojima se grad suočava, prenosi Co.Exist.

"Ideja je da se s vremenom, kako se intervencije budu povećavale - u kombinaciji sa svim drugim projektima - izgradi vitalna otpornost na klimatske promjene na većoj razini od gradske" kaže Tom Armour, direktor dizajnersko-građevinske tvrtke koja s gradom Madridom radi na pronalaženju načina integracije prirode i izgradnje grada.

U Madridu su uobičajeno ljeta vruća, no postaju sve toplija. Val vrućine koji se znao dogoditi jednom u dvadeset godina, sada se događa svakih pet godina. Do 2050. godine očekuje se i do dvadeset posto više neuobičajeno toplih dana ljeti, kao i do dvadeset posto manje kiše.

Svaka od planiranih krajobraznih promjena može pomoći u zacrtanim ciljevima. Sadnja krovnih i vertikalnih vrtova po fasadama pomaže izolaciji zgrada i očuvanju energije, te istovremeno reducira uličnu buku. Osim toga, sjena od vegetacije pomaže snižavanju lokalne temperature, a isparavanjem vode nastaju oblaci. Pilot projektom kojim se u nekim kvartovima u Madridu vršila sadnja krovnih vrtova, temperatura se spustila za više od četiri stupnja. 

U Madridu, jednom od najzagađenijih gradova Europe, promet je djelomično zabranjen, a javni prijevoz besplatan tijekom najzagađenijih dana, no sadnja vegetacije učinkovitija je u rješavanju problema smoga. Spuštanjem temperature, biljke pomažu sprečavanju nastanka ozonskog onečišćenja. 

"Prezentirana poboljšanja praktična su i učinkovita i mogu se primijeniti duž grada na mnogim drugim lokacijama“, tvrdi Armour, "a što se događa u Madridu, trebalo bi se primjenjivati svugdje. Promjene bi se trebale prilagoditi specifičnim potrebama svakog grada i klime, ali mnoga od ovih rješenja su univerzalna. Trenutna istraživanja pokazuju kako ekološka rješenja poput ovih mogu pozitivno utjecati na zdravlje, ekonomiju, društvo i okoliš, a time najčešće predstavljaju efikasnija i jeftinija rješenja od tradicionalnih pristupa".

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 12.02.2016

VEZANE VIJESTI

Nove paradigme u istraživanju održivosti

Pripremila: Martina Domladovac
Znanstvenici s Instituta za društvena istraživanja pokrenuli su projekt koji bi trebao doprinijeti postavljanju temelja zelenoj ekonomiji u Hrvatskoj.

A gdje su građani?

Građanska inicijativa Parkticipacija, koja već godinu dana zagovara urbane vrtove, reagirala je na najavu gradonačelnika Zagreba o uređenju i unajmljivanju gradskih vrtova. 

Neznatni pomaci

Piše: Martina Domladovac
Sporazum potpisan u Parizu pokazao je najveće nedostatke globalne politike adresiranja klimatskih promjena.