Integracija zahtijeva pravedan tretman | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Integracija zahtijeva pravedan tretman

Prema istraživanju svjetske mreže novinara u obrazovanju, visoko obrazovanje ključno je za integraciju izbjeglica i tražitelja azila.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Richard Lee

Sirijski je konflikt izazvao migracije stanovništa neviđene od Drugog svjetskog rata u Europi, kao i u zemljama susjednim ratnom razaranju, primjerice u Libanonu koji trenutno broji više izbjeglica nego domicilnog stanovništva na svom teritoriju. University World News, mreža novinara i istraživača visokog obrazovanja u više od petnaest zemlja, posvećuje tjedne priče dostupnosti visokog obrazovanja izbjeglicama. Sva su njihova izdanja trajno i besplatno dostupna. U svom posljednjem članku Leon Cremonini, istraživač u Centru za istraživanje politika visokog obrazovanja na nizozemskom Sveučilištu Twente, smatra da je visoko obrazovanje ključno za integraciju izbjeglica i tražitelja azila.

Zemlje koje primaju izbjeglice uglavnom se problemom integracije bave na dva načina: strahom da izbjeglice predstavljaju ekonomski teret za zemlju primateljicu te pripremanjem za situaciju kada rat završi. Obje su perspektive legitimne, kaže Cremonini, no nisu dovoljne. Oba pristupa imaju manu jer ne uzimaju u obzir dugoročnu prirodu "krize". Pogotovo u Europi, donositelji odluka razmišljaju o izbjeglicama u terminima napuštanja zemlje podrijetla i priljeva u neku drugu zemlju. U stvarnosti, očekuje se da će se ovakva "kriza" potrajati još barem sedamnest godina.

To postavlja pitanje kako osigurati integraciju izbjeglica u zajednice-domaćine te kakvu integraciju. Ona može uključiti nekoliko aspekata, primjerice sudjelovanje imigranata u organizacijama civilnog društva, mobilizaciju migranata oko društveno ekonomskih pitanja poput diskriminacije, ili pak lobiranje pri vladama o pitanjima vezanim uz zemlje podrijetla izbjeglica. No, Cremonini smatra da je pristup visokom obrazovanju temelj svakog aspekta integracije. 

"Integracija zahtijeva pravedan tretman", kaže, "a on podrazumijeva jednake prilike i šanse za uspjeh u životu. Politike visokog obrazovanja ključna su poluga integracije izbjeglica, ali ne smiju takve biti na teret nacionalnog sistema i lokalne populacije, što je bojazan koja se često spominje".

Različita iskustva iz cijelog svijeta sugeriraju da je potreban mješoviti pristup problematici. Različiti konteksti zahtijevaju različita rješenja, no općenito, svaka politika mora uzeti u obzir i potrebu neposrednog djelovanja i dugoročnu perspektivu. Neposredna akcija može uključiti ad hoc infrastrukturu, naprimjer, obrazovne djelatnosti u izbjegličkim kampovima u Jordanu, ili osposobljavanje online infrastrukture za e-učenje. Dugoročno održivo djelovanje trebalo bi uključiti brojne elemente, poput fleksibilnosti (naprimjer, putem lakšeg pristupa tercijarnom obrazovanju priznavanjem prethodnih kompetencija ili različitim načinima stipendiranja), prioriteta (naprimjer, potporama za određena polja učenja prema potrebama zemlje domaćina), te osiguravanjem pristupa tržištu rada.

Cijeli članak potražite na stranicama University World News.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 29.03.2016

VEZANE VIJESTI

Ključna pitanja današnjice

Piše: Matija Mrakovčić
Među preporukama za razvoj integracijskih politika i mjera, publikacija Instituta za migracije i narodnosti stavlja naglasak i na interkulturalne sadržaje i jačanje građanskih kompetencija.

Djelovati lokalno, dogovoriti se globalno

Pripremila: Matija Mrakovčić
Kultura i umjetnost imaju veliku ulogu u procesu socijalne i ekonomske integracije izbjeglica i azilanata. Prijavite se za sudjelovanje na sastanku koji organizira Europska komisija.

Kreiranje novih mehanizama

Piše: Matija Mrakovčić
Forum za slobodu odgoja izdao je priručnik o tome kako s učenicima razgovarati o izbjegličkoj krizi, a Institut za razvoj obrazovanja založio se za pristup izbjeglica visokom obrazovanju.