Iz inicijative u instituciju | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Iz inicijative u instituciju

S Davidom Lušičićem razgovaramo o ideji stvaranja nezavisnog umjetničkog prostora, konceptu rada galerije Greta te dosadašnjim i budućim umjetničkim projektima.

Razgovarala: Janja Sesar

Fotografije: Jurana Hraste

Greta je prostor smješten u centru grada Zagreba, u neposrednoj blizini Britanskog trga, gdje se u dinamičnom tempu svaki tjedan održava novi prezentacijsko-izložbeni program. Svaki ponedjeljak otvara se nova izložba nakon čega slijede radionice, neformalna kreativna druženja te krajem tjedna projekcije, promocije i prezentacije. Greta je prostor u kojem se svaki novi događaj dogovara u neposrednom okruženju te u vrlo kratkom roku, postavlja i prezentira javnosti. O konceptu rada, dosadašnjim i budućim umjetničkim projektima te mogućnostima financiranja razgovarali smo s Davidom Lušičićem.


KP: Možete li nam reći nekoliko riječi o konceptu vašeg rada, ljudima i organizaciji iza ideje te što vas je ponukalo na otvaranje takvog prostora?

D.L.: Pokretanje programa bila je trenutna, neposredna reakcija na zatečene prostorne okolnosti u kojima smo se našli početkom 2011. godine. Prostor smo u početku koristili većinom za uredske potrebe naše organizacije Stvaralačka mreža Zebra, no već kroz mjesec dana započeli smo s prezentacijskim i izložbenim programom. Koncept djelovanja bio je upravo u spajanju uredskog, prezentacijskog, edukacijskog i izložbenog programa u istih 30-tak kvadrata. Fuzija naizgled odvojivih djelatnosti koje se spajaju u istom prostoru bila je jedna od pokretačkih okosnica, a ideja vodilja stvaranje nezavisnog umjetničkog prostora u kojem bi se intenzivnim i prepoznatljivim ritmom predstavljalo suvremeno umjetničko stvaralaštvo u najširem mogućem smislu. Program koji je vidljiv široj publici spontani je rezultat intenzivnog rada i druženja u prostoru, no prekretnica koja je bila presudna za instantni uspjeh ovog koncepta bila je u odluci da se nove izložbe otvaraju svakog ponedjeljka. Dinamičnost izmjene takvog programa traje već treću godinu za redom.

 

KP: Na koji je način Greta nadogradila postojeća mjesta susreta sa suvremenom umjetnošću i kakve su reakcije umjetnika i publike?

D.L.: U vrlo kratkom roku ovo mjesto je prepoznato ne samo kao sastavni već i nužni dio suvremene umjetničke scene. Za razliku od ostalih, naizgled sličnih izložbenih prostora, ovo je prostor u kojem se umjetnost predstavlja intenzivnije i dinamičnije, na neki način tempom kojim i nastaje, s godišnjim otvaranjem od preko 40 novih izložbi. Važno je napomenuti da Greta ne predstavlja galeriju u klasičnom smislu već svojevrsni novitet u izložbenoj praksi. Radi se o prostoru koji funkcionira kao neka vrsta otvorene platforme za širi krug kreativnih prezentacija.

Ovdje ne postoji uobičajeni natječajni sistem selekcije. Izložbe se dogovaraju u direktnom kontaktu s voditeljima, a izbor programa u komunikaciji i savjetovanju sa stručnim suradnicima, prijateljima galerije, ljudima koji svojim kredibilitetom garantiraju maksimalnu kvalitetu programa. Uz prepoznate umjetnike svoje mjesto ovdje imaju i novi autori, studenti te umjetnici koji se po prvi put predstavljaju javnosti. Glavna kvaliteta ovog mjesta i jest upravo u ljudima koji ga podržavaju. U ovom slučaju to su i publika i umjetnici koji ga ujedno prepoznaju kao svoj osobni prostor te unutar njega predstavljaju svoja trenutna razmišljanja, svoje ideje, svoje projekte, radove, one dovršene i one nedovršene. Program je proširen vikend događajima koji su više usmjereni na audio-vizualno stvaralaštvo i performanse dok se kroz tjedan često održavaju radionice, predavanja i pojedinačne prezentacije.

 

KP: Koje biste trenutke izdvojili kao najvažnije u dosadašnjem radu i koji su vam bili ili jesu najveći izazovi?

D.L.: Greta je u periodu od tri godine prerasla iz inicijative u instituciju. Teško je izdvojiti nekoliko najvažnijih trenutaka s obzirom da se svaki tjedan susrećemo s novim izazovima i odlukama. Aktiviranje neiskorištenog prostora u centru grada, početak izložbenog djelovanja, odluka da se nove izložbe otvaraju svakog ponedjeljka, potpisivanje ugovora o najmu na 5 godina, sve su to važni trenuci koji su obilježilii rad već u samom početku. Već u drugoj godini dogodilo se širenje prostornih kapaciteta u prostore koji su spojeni s galerijom kako bi osigurali radni prostor. Prošle godine pokrenuli smo inicijativu i u Rijeci. To je projekt kojim želimo aktivirali nove prostorne kapacitete u centru grada. Kako se radi o logistički zahtjevnom projektu prve prepoznatljivije rezultate očekujemo u proljetnoj sezoni koja nadolazi. Trenutno radimo i na novom audio-vizualnom programu koji će se odvijati vikendom, te na sustavnom umrežavanju sa sličnim prostorima u inozemstvu. U tekućoj sezoni, zahvaljujući institucionalnim podrškama osiguravamo i prve preduvjete za održivo funkcioniranje organizacijskog pogona. To konkretno znači i angažiranje novih pojedinaca u radu udruge. Sve su to događaji koji obilježavaju svakodnevnicu u Greti, no možda su ipak najvažniji oni humanitarnog karaktera. Činjenica da smo u nekoliko navrata kroz humanitarne izložbe uspjeli prikupiti značajna sredstva za one kojima je to bilo najpotrebnije je ohrabrujuća poticajna.

 

KP: S obzirom da djelujete u unajmljenom privatnom prostoru i troškove koje imate, na koji način financirate ovaj projekt i koliko je to moguće u trenutnom kontekstu financiranja i cjelokupnoj društvenoj situaciji?

D.L.: Program koji izvodimo u prostoru je dinamičan, intenzivan i kvalitetan te kao takav prepoznat kao javna potreba u kulturi grada, države i regije. Veći dio dosadašnjih izvora financiranja dolazi upravo iz državnog proračuna, lokalne samouprave te kulturnih i civilno-društvenih razvojnih zaklada. Manji, ali jednako važan dio dolazi od donatora i sponzora. Ukupni iznos pokriva jedan dio aktiviranog programa i troškove hladnog pogona, no troškovi u tekućoj godini opet rastu, što zahtjeva novu financijsku strukturu. Zadovoljni smo činjenicom da je program prepoznat, te da dobiva sredstva kojim se sufinancira, no istodobno smo svjesni potrebe za aplicirenjem na dodatne europske fondove te na razvoj alternativnih modela samofinanciranja kao novog modela održivosti.

Činjenica da koristimo unajmljeni prostor te da plaćamo tržišnu cijenu najma, a izvodimo neprofitabilne programske aktivnosti predstavlja i glavni organizacijsko-operativni izazov. No, prostor koji koristimo nalazi se na optimalnoj gradskoj lokaciji, na samom rubu područja centra gdje djelimo susjedstvo s Britanskim trgom i Akademijom likovnih umjetnosti, a ta lokacija ima svoju cijenu. Svjesni smo činjenice da bi neka druga lokacija bila financijski povoljnija no naša misija je u stvaranju vidljivog programa usmjeravanjem djelovanja prema široj gradskoj publici. Za takav program potrebna je frekventna lokacija, a ova koju koristimo za sada nema alternativu.

Prostor koji koristimo podjeljen je na tri sektora: izložbeni, servisni i uredski. Program galerije Greta zauzima najveći dio prostora no u uredu razvijamo nekoliko paralelnih projekata. To su većinom projekti i programi vezani uz razvoj novomedijskih kultura i audio-vizualnih produkcija. Svi programi koje razvijamo u prostoru ujedno su i glavni projekti naše udruge. Ovom prilikom želimo zahvaliti svim institucijama koje sufinanciraju program, to su Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, HAVC, Grad Rijeka, Zaklada Kultura nova te Nacionalna zaklada za civilno društvo.

 

KP: Kakvi će se projekti moći pogledati u Greti ove godine i možete li možda izdvojiti neke umjetnike i teme kojima će se oni baviti?

D.L.: Ove godine nastavljamo s intenzivnim tempom te konačno uspostavljamo sistem koji ćemo izvoditi u kontinuitetu, a unutar kojeg ćemo svaki mjesec predstavljati pozvane autore, autore iz inozemstva te mlade autore koje dovodimo u suradnji s akademijama. Kako se program i dalje sastoji od jednotjednih izložbi te dolazi do povremenih promjena u rasporedu, nezahvalno je posebno isticati imena, no možemo najaviti neke autore u sljedeća dva mjeseca kao što su Igor Grubić, Igor Kuduz, Tomislav Ćurković, grupa 36 Mountains koju već drugu godinu organiziramo u suradnji s Jelenom Bando, u pripremi su i izložbe Tine Gverović, Kate Mijatović te Željka Jermana.

Važan dio programa okreće se audio-vizualnom stvaralaštvu kroz pokretanje eksperimentalnog kina gdje ćemo predstavljati igrane, dokumentarne i eksperimentalne uratke kraćih formata. Pokrećemo suradnju i s nekoliko sličnih organizacija u inozemstvu s kojima dogovaramo sistem uzajamnog gostovanja. Na taj način stvaramo priliku predstaviti djelovanje inozemnih autora te istovremeno našim predstavnicima ponuditi konkretnu priliku izlaganja u inozemstvu. Uz kontinuirani program koji se održava u Zagrebu, pokrećemo i program Grete u Rijeci. Tu se pak radi o drugačijem pristupu jer se koristi veliki gradski prostor koji trenutno nije osposobljen za stalni postav. Program će za razliku od zagrebačkog koncepta biti fokusiran na akcije odnosno na segmentna događanja-manifestacije koje će istovremeno predstavljati likovnu, filmsku i muzičku scenu. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 28.02.2014