Izlaganje čini stvar živom | kulturpunkt

Kulturoskop Tekst

<

Izlaganje čini stvar živom

Škola primijenjene umjetnosti u Zagrebu svoje je ovogodišnje programe realizirala uspostavom novih i jačanjem postojećih suradnji, pronalazeći u podršci i solidarnosti odgovor na krizu.

Piše: Anja Tomljenović
  • A
  • +
  • -

Na koncu emotivno i ekonomski iscrpljujuće godine, koja je svojim nepredvidljivim tijekom preusmjerila mnoge institucije u kulturi prema pronalasku alternativnih načina opstanka i daljnjeg djelovanja, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna ostvarila je programski kontinuitet izložbom ŠPUD: Izolirani gostujući po prvi put u prostoru dvorane Pogona Jedinstvo. Tradicionalnom završnom izložbom obilježen je 138. rođendan Škole, kao i njezina vodeća pozicija u dugoj tradiciji umjetničkog obrazovanja u Hrvatskoj, još od davne 1882. godine kada je utemeljena kao Kraljevska zemaljska obrtna škola pod vodstvom Izidora Kršnjavog

Ove je godine program prvi put realiziran na više lokacija i u više različitih formata. Uslijed opće epidemiološke situacije i oštećenja matičnih prostora Škole u potresu, dvije su izložbe aktivirale javni prostor, izložbe The Fruits of Kaunas i Tolerancija, čiji su dijelovi predstavljeni i u okviru izložbe Izolirani u Pogonu. Upravo pred Izložbenim salonom Izidor Kršnjavi u kojemu je tradicionalno i trebala biti održana, predstavljena je izložba The Fruits of Kaunas, nastala kao rezultat prošlogodišnjeg dvotjednog rezidencijalnog boravka učenika u Litvi. Postavljena je ispred Škole u formi plakata, dok je jedan dio realiziran unutar zgrade koja je u obnovi, a može se pogledati u video formatu.

Povodom Međunarodnog dana tolerancije, u suradnji s Mirkom Ilićem drugi put je organizirana putujuća izložba plakata krovnog naziva Tolerancija i ako ste proteklih tjedana u prolazu Zagrebom pažljivije promotrili ogradu Botaničkog vrta PMF-a, niste je mogli propustiti. Nažalost, izložbu je obilježilo i šaranje ustaških simbola po nekoliko plakata koji su tako uništeni preko noći. Dio programa održan je i u zbirci Richter koja je dugogodišnji partner Škole, otvorivši time prostor za potencijalno privlačenje novih posjetitelja koji nisu nužno redovita publika spomenutog prostora. Nakon digitalne izložbe u lipnju i svečane podjele matura, na izložbi u Pogonu mali dio prostora bio je rezerviran za prodaju predmeta kojim se nastavlja prigodni blagdanski program BUSH – Božić u ŠPUD-u. 

Suočavanje s izazovima promijenjene svakodnevice i njezino ponovno osmišljavanje, prilagodba nekadašnjih potreba i obveze svakodnevnog rasporeda te alternativni kanali za daljnje umjetničko djelovanje bile su teme radova učenika i profesora na izložbi Izolirani koje su nepovratno obilježile život u godini na izmaku. Specifičnost nastavnog programa Škole uključuje težište na praktičnoj nastavi, čija je provedba automatski otežana zbog nemogućnosti korištenja matičnih prostora stradalih u potresu, što je komentirao maturant Odjela tekstila Fran Perkov koji je izložio modne crteže i dvije marame inspirirane cvjetnim motivima u akvarelu: "Tkalački stanovi dio su školske imovine i u ovoj situaciji nedostupni, stoga smo se tijekom izolacije preusmjerili na predmete poput modnog crtanja i projektiranja. Najviše sam vježbao šivanje i krojenje. Tijekom izolacije smo se morali snaći za materijale i od onoga što smo imali doma, nešto se moralo napraviti", objašnjava Perkov. Što se tiče prilagodbe nastavnog programa, čim je situacija dopustila, u vrlo brzom roku cijeli je Odjel tekstila uspješno prebačen u prostor školske dvorane.

Profesorica crtanja, slikanja i projektiranja Anđela Zanki predstavila se s idejnim skicama u formi slikarskog triptiha manjih dimenzija. Budući da je ove godine bio veliki interes za upis tekstilnog odjeljenja, nešto je više grupa nego inače. Međutim, posvećenost svakom učeniku i dalje je maksimalno individualizirana: "Manja generacijska udaljenost pridonosi boljem razumijevanju i shvaćanju učenika. Imamo gotovo prijateljski odnos u kojemu možemo više vremena provesti komentirajući radove, pri čemu obavezno dijelim vlastita iskustva i savjete za koje smatram da su potrebni u njihovim godinama. Uz očekivan rad i disciplinu, a s obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalazi cijeli svijet, svima nam je potrebno puno razumijevanja."

Osim spomenutog Odjela tekstila, izložba je okupila pojedinačne i grupne radove učenika i profesora s različitih odjela Škole, uključujući Odjel unutrašnje arhitekture, Fotografski odjel, Odjel grafike, Odjel kiparstva, Odjel slikarstva, Odjel za dizajn keramike, Aranžersko-scenografski odjel i Odjel za dizajn metala. Na izložbi se mogla primijetiti serija portreta nastalih tijekom samoizolacije (Milan Vučić), konceptualno zaokružen rad 22_3_2020 koji u drvenoj kutiji memorira žbuku otpalu prilikom potresa (Vinka Mortigjija Anušić), fotografije zagrebačkog zida u centru s natpisom Mrzim koronu (Srđan Jelisić), kao i drugi dojmljivo izrađeni predmeti poput dijelova namještaja ili sjenila za svjetiljke. 

O tome koliko je međusobna suradnja, podrška i razumijevanje između učenika i profesora-mentora važna, svjedoči i pismo bivše učenice Ivane Ognjanovac, danas aktivne mlade umjetnice, koje je posvećeno njezinom razdoblju obrazovanja i odgoja u ŠPUD-u. Radi se o odlici Škole, što nam je potvrdila i Bernarda Cesar koja je voditeljica Izložbenog salona Izidor Kršnjavi i jedna od osnivačica Udruge bivših učenika ŠPUD-a Zagreb (UBU), zajedno s Marijom Juzom i Filipom Pintarićem, kao i kreativne platforme Organizam. S obzirom na njihovo dugogodišnje iskustvo u kreiranju praktičnih programa za mlade, kao i općenito interes za edukaciju, navedena trojka ostala je u intenzivnoj komunikaciji s učenicima, intenzivno sudjelujući u organizaciji tamošnjeg života: "U Primijenjenoj se odavno razvijaju metode koje danas sve više iskaču kao edukativni modeli i prakse u suvremenom obrazovanju, poput blokovske nastave, rada u manjim grupama kao privilegiranog oblika nastave u kojemu je program individualiziran, kao i učenje timskog rada koje proizlazi iz toga", ističe Cesar.  

U Pogonu su izloženim radovima podsjetili i na programsku suradnju Primijenjena u Močvari koji omogućuje osmišljavanje i izradu ilustracija za majice, torbe i stickere, istovremeno, kao i mnogi ŠPUD-ovi programi, učenicima nudi priliku za stjecanjem iskustva i punjenjem životopisa. S obzirom na to kako se u posljednjih nekoliko desetljeća uloga umjetnika drastično promijenila i u suvremenom društvu od njega se očekuje manevriranje različitim vještinama, od kvalitetne prezentacije vlastitog rada do PR-a i marketinga, učenike također treba pripremiti i osposobiti za samostalnu produkciju i izlaganje umjetničkih radova: "Nakon četiri godine obrazovanja u ŠPUD-u možeš izaći pred medije, imati javni nastup, izložiti svoj rad u nekonvencionalnom prostoru poput interijera nekog kafića ili kluba. Više od pedeset posto zadataka na našim odjelima povezujemo s potrebama realnog sektora, bilo da je to potreba na tržištu ili općenito potreba lokalne zajednice. U Hrvatskoj, ako si se odlučio obrazovati u nepredvidljivom području kao što je umjetničko, onda moraš biti svjestan kako su tvoje aktivnosti važne i da sve što radiš moraš pokazivati. Aktivnost pokazivanja, izlaganja i objavljivanja čini stvar živom", objašnjava Cesar.

U Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi prošle je godine održana izložba Potencijal umjetničke škole kao generatora obrazovanja budućnosti koja je naglasila važne točke suvremenog obrazovanja mladih (kreativnost, interdisciplinarnost, međugeneracijsko povezivanje, oživljavanje prostora, rezidencijalni programi i druge). U nezavidnoj situaciji koja je natjerala učenike i profesore na prilagodbu i generiranje novih rješenja, Škola je pokazala kako se njezin model unutrašnjeg djelovanja može primijeniti u novim uvjetima, s ciljem revitalizacije nekadašnjih aktivnosti, nastavka prethodno započetih i dobro uhodanih suradnji te poticanju solidarnosti kao odgovora na krizu. Iako Škola prednjači u uvođenju suvremenih praksi i metoda u umjetničkom obrazovanju, pitanje je hoće li aktualna društvena situacija utjecati na daljnje usvajanje spomenutih modela te kako će se mijenjati potrebe obrazovanja u budućnosti. 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 29.12.2020

VEZANE VIJESTI

Izlet u bolju prošlost

Piše: Anja Tomljenović
U izložbi "Ne precrtavati, nego crtati!" Hušman i Sekulić upiru pogled prema sustavu koji je brinuo o javnom dobru, dok Dan Perjovschi prikazuje krutu realnost neoliberalnog kapitalizma.

Od proizvodnje materijala do gotovog rada

Piše: Martina Domladovac
Zbog fleksibilnog pristupa obrazovanju, umjetničke škole mogu biti uzor odgojno-obrazovnog procesa koji stvara poticajno okruženje za kreativnost sadašnjih i budućih generacija.

Naši se učenici osjećaju dijelom kulturne scene

Razgovarala: Matija Mrakovčić
Filip Pintarić govori o specifičnostima obrazovanja u umjetnosti, kurikularnoj reformi, te drugačijem ustroju umjetničke škole u pogledu sudjelovanja učenika i školske hijerarhije.