Između javnog i privatnog | kulturpunkt

Vijesti Slobodna kultura

<

Između javnog i privatnog

U tijeku je obrana autonomnog alternativnog centra Rog u Ljubljani od pretvaranja u "centar kreativnih industrija".

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Radio Študent

  • A
  • +
  • -

Bivšu tvornicu bicikala Rog iz Ljubljane, nekad najvećeg proizvođača tog artikla u bivšoj Jugoslaviji, "okupirala" je 2006. godine neformalna skupina arhitekata, aktivista, umjetnika i studenata. Više od 7000 kvadratnih metara velike, ali napuštene i zapuštene tvornice Rog u strogom centru grada, zauzeto je nakon neuspješnih pokušaja postizanja sporazuma s gradskom upravom o privremenom korištenju prostora. Gradska uprava povukla je već postignuti dogovor pola sata prije najavljenog potpisivanja ugovora s aktivistima uz obrazloženje da su za takvu odluku bili presudni brojni pozivi građana. 

Nekoliko dana nakon pokretanja aktivnosti "Zajedničku izjavu o otvaranju Roga za zainteresiranu javnost" kolektivno su potpisali i objavili privremeni korisnici i korisnice prostora Tovarne Rog. Naglašena su načela poput aktivizma, političnosti, kritike privatizacije i gentrifikacije javnih prostora u gradu, autonomnosti, horizontalnosti i neposredne demokracije, distanciranje od novog tipa tranzicijske neoliberalne ljevice, te je formirana Skupština privremenih korisnika i korisnica Roga, svojevrsno kolektivno tijelo odlučivanja u tvornici. Na taj način, piše Hajrudin Hromadžić u znanstvenom radu iz 2011, željelo se raskrstiti s idejama neoliberalne ljevice koja u Sloveniji ima tradiciju još od 1980-ih godina (preko pokreta tzv. civilnog društva) i 1990-ih (cijeli niz tzv. nevladinih organizacija). Tako su u Rogu u kratkom vremenu svoje mjesto našli pokreti koji su direktan proizvod političkih, gospodarskih i socijalnih okolnosti nastalih u Sloveniji nakon njezina osamostaljenja i tijekom tzv. tranzicijskog perioda, poput Pokreta za izbrisane, Pokreta za prava azilanata, Pokreta za prava imigranata i prekarnih radnika. 

No, cijela je inicijativa od početka bila izložena direktnim pritiscima i konfrontaciji s lokalnim vlastima koje su na sve načine pokušavale spriječiti aktivnosti u Rogu. Društveni centar Rog ima naglašen društveno-politički angažiran karakter: ovo je prvi prostor koji je svoja vrata otvorio izbjeglicama i migrantima, redovito se održavaju različite aktivnosti, tečajevi slovenskog, engleskog i farsi jezika, kreativne radionice, radionice popravljanja bicikala. Ostala mjesta u Rogu tipično su klupskog karaktera. Lokalna vlast (Mestno občino Ljubljana) donijela je jednostranu odluku da se u Rogu izvrši prenamjena bivše tvornice po principu kombinacije poslovno-rezidencijalnog prostora i mjesta za kulturnu i kreativnu industriju. Iako je iniciran razgovor između korisnika prostora i gradskih vlasti, sporazum je naišao na prepreku s obzirom da korisnici smatraju da ideja gradskih vlasti smjera komercijalizaciji kulturne proizvodnje i zanemarivanju postojećih umjetničkih i kulturnih praksi u Rogu.

Pokušaj rušenja četiriju od pet zgrada Roga dogodio se u noći između 5. i 6. lipnja, no spriječen je živim štitom korisnika prostora. Osiguranje koje je pratilo bagere bilo je nasilno prema ljudima koji su se tu zatekli, dok je policija sve mirno promatrala, priopćile su organizacije okupljene u prostoru, koje su objavile i video napada. Prostor je u međuvremenu ograđen barikadama iza kojih stoje pripadnici osiguranja koje je angažirala gradska vlast. Umjetnici, aktivisti, sportaši i drugi članovi raznih kolektiva i grupa koje su u Rogu aktivne, okupili su se kako bi pružili otpor rušenju. Plan gradskih vlasti je deložacija trenutnih korisnika i rušenje svih zgrada osim glavne. Prosvjed je u tijeku, a događanja možete pratiti na službenoj Facebook stranici.

Sociolog Primož Krašovec za Radio Študent je kazao da Rog ima specifičnu poziciju koja prelazi granicu između komercijalnog i javnog prostora. Rog je važan jer je javni prostor u najširem smislu otvorenosti, no ne i javni prostor koji bi bio podređen odlukama javne vlasti. Radi toga uz sebe veže specifičan politički naboj i otvara prostor šire kritike. Gradonačelnik Zoran Janković, izabran na tu poziciju 2012. u drugi mandat nakon neuspjeha na parlamentarnim izborima sa svojom strankom Pozitivna Slovenija, izjavio je da će koristiti sva pravna sredstava da zaštiti vlasništvo općine Ljubljana. Na pitanje bi li korisnici prostora mogli postati i njegovi vlasnici, rekao je da bi to bio "kraj pravne države".

Ovdje možete pronaći izjavu skupštine korisnika autonomne Tvornice Rog na hrvatskom jeziku.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 06.06.2016

VEZANE VIJESTI

Svaki grad treba svoju kliniku

Piše: Matija Mrakovčić
Tijekom prve godine postojanja, praški je društveni centar Klinika postao simbol otpora jačanju konzervativnih i autoritarnih tendencija u češkom društvu.

Vlasti ne reagiraju, mediji ne izvještavaju

Piše: Matija Mrakovčić

Zbog izgradnje projekta Beograd na vodi, gradske vlasti pod okriljem noći ruše objekte u četvrti Savamala, a tijekom dana jedino sklonište za izbjeglice.

Nove ideje za stare zgrade

Piše: Matija Mrakovčić
Privremeno korištenje napuštenih i nekorištenih nekretnina već je uhodan način rješavanja njihove prenamjene u mnogim europskim gradovima, zajedno s participativnim modelima upravljanja.