Između platna i platformi | kulturpunkt

Kulturoskop Kinemaskop

<

Između platna i platformi

Riječko nezavisno kinoprikazivaštvo u pandemijskoj se godini (iz)borilo za opstanak programa u fizičkom prostoru, s uvjerenjem da kultura ima ključnu ulogu u obnavljanju društvenog života.

Piše: Glorija Mavrinac

FOTO: Art-kino Croatia / Facebook

  • A
  • +
  • -

Natpis "zatvoreno", izvješen 13. ožujka 2020. na vratima riječkog Art-kina, za lokalno nekomercijalno kinoprikazivaštvo najavio je zahtjevnu godinu koja je u riječkom kontekstu trebala označavati kulturni boom. Većina očekivanih programa i događanja organiziranih pod okriljem projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture otkazana je ili odgođena za neka buduća, nedefinirana vremena. Permanentno razvodnjavanje projekta rasplinulo je donedavne utopijske zamišljaje o riječkoj godini kulture i primoralo aktere na prilagođavanje sadržaja epidemiološkim mogućnostima.

Dokidanje iskustva gledanja filma na platnu bitno je utjecalo na nekomercijalno orijentirane kinoprikazivače, prije svega Art-kino koje djeluje kao platforma za razvoj riječke audiovizualne djelatnosti, pa uz filmske projekcije provodi i obrazovne i medijacijske programe te pruža podršku lokalnoj filmskoj produkciji. Prvih dana lockdowna osmišljavanje alternativnih načina održavanja planiranih događaja bilo je tek u povojima pa se privremeni imperativ Art-Kina odnosio na prikupljanje i dijeljenje podataka o besplatnim filmskim sadržajima dostupnima na platformama distributera s kojima Kino inače surađuje, poput Restarta, Factuma i ZFF-a. Kako bi spriječilo prekid komunikacije s publikom, Art-kino je omogućilo besplatno tromjesečno gledanje filmova putem međunarodne online platforme art i nezavisnih filmova MUBI. Na sličnom tragu, riječka neprofitna organizacija Filmaktiv, u jeku lockdowna proslavila je šesnaesti rođendan tako što je gledateljima poklonila kanal s besplatnim pristupom raznovrsnim filmskim sadržajima.

Znajući da jednosmjerna komunikacija nije dugotrajno rješenje, nezavisna domaća kina ubrzo su iskoračila iz zone održavanja kontakta i osmislila čitavu lepezu novih, virtualnih ili epidemiji prilagođenih programa. Art-kino je pod vodstvom Dejana Durića održalo višednevnu interaktivnu online radionicu Kućna škola filma kojom se nastojalo artikulirati osvještavanje gledateljskog iskustva i staviti naglasak na filmsku pismenost, a u prostorima kina ponovno je otvorena Specijalna filmska knjižnica Art-kina koja potiče na upoznavanje s poviješću i teorijom filma. Pandemiji usprkos, u svibnju je u suradnji s Deskom Kreativne Europe održan program Dan Europe – Velike priče iz malih zemalja, a Art-kino bilo je jedan od partnera koji su gledateljima iz Hrvatske, Estonije, Latvije, Litve osigurali besplatne online projekcije četiriju filmova nastalih uz potporu programa MEDIA. Autokino, jedan od medijski popraćenijih programa ostvarenih u razdoblju odgode javnih okupljanja, nastao je suradnjom Filmaktiva i Art-kina, a odaziv publike bio je visok čemu svjedoči činjenica da su ulaznice za prvu projekciju rezervirane tijekom prve minute od objave programa.  

Nakon dvomjesečne obustave fizičkog kontakta s publikom, u rano ljeto Art-kino je ponovno otvorilo svoja vrata, a ravnateljica Slobodanka Mišković osvrnula se na posjećenost programa i funkcioniranje kina nakon otvaranja. "Odmah po otvaranju nastavili smo s redovnim programom, no u ograničenim uvjetima, a taj se režim rada nastavio sve do sad, odnosno do novih protuepidemijskih mjera, s tom razlikom da su kina izbjegla nova zatvaranja pa se privid koliko-toliko 'normalnog' funkcioniranja zadržao. Logično, broj gledatelja je smanjen, što ima više veze s novim pooštrenim mjerama, negoli s izmijenjenim gledateljskim navikama", pojašnjava. Na tom tragu leži o najveći izazov s kojim će se susresti manje-više sve kulturne ustanove, a to je povratak gledatelja kako u Kino, tako i u normalni režim rada. "Teško je dati procjenu o stvarnom stanju odaziva publike jer ograničeni broj posjetitelja nudi i ograničeni zaključak", kaže. 

Što se odaziva tiče, on je svakako bio bolji u ljetnom periodu tijekom kojeg Art-kino nije imalo svoju uobičajenu stanku, jer se ispostavilo da ni velike vrućine nisu spriječile dolazak publike na projekcije, a i broj osoba koje su se mogle smjestiti u dvorištu Kapucinskog samostana u kojem se programi Ljetnog Art-kina održavaju vrtio se oko brojke 70, što je itekako ostavljalo dojam "normalnosti". Također, u sklopu Riječkog filmskog foruma, a u suradnji s ljudima iz caffe bara Dnevni boravak, Kino je svoj prostor djelovanja proširilo i na bočne stepenice što se na kraju pokazalo iznimno uspješnim potezom jer se prostor vrlo brzo formirao kao novo okupljalište lokalne zajednice.

Raznovrstan program koji joj je pritom ponuđen rezultat je brojnih suradnji koje Slobodanka Mišković ističe izuzetno važnima za stilski pluralizam Kina, kako u pretpandemijskom tako i u pandemijskom razdoblju: "Art-kino i inače nastoji biti maksimalno otvoreno za različite suradnje s brojnim partnerima, što na godišnjoj bazi iznosi gotovo stotinjak vanjskih partnera, uglavnom udruga civilnog društva ili pak nacionalnih manjina, škola i slično. Suradnje, dakle, jesu i jedan od razloga našeg bogatog programa i programske dinamike koju nastojimo održati unatoč svim izazovima. Isti smo princip u programiranju nastojali zadržati i tijekom pandemije." Bitan partner pritom im je spomenuti Filmaktiv, ali ne i jedini, pa Mišković izdvaja i udrugu Distune s kojom Art-kino surađuje u provedbi Impulse festivala. "Iako je i u normalnim okolnostima dosta zahtjevno komunicirati i stvarati program s toliko puno sudionika –  za vrijeme pandemije to pokazalo još i težim, naprosto zato što je bilo kakvo planiranje svedeno na najmanju mjeru – ipak smo uspjeli", zaključuje. 

Smanjenje broja gledatelja, koji je trenutno u kinodvorani ograničen na četrdeset, epidemiološka situacija utjecala je na provedbu nekih uspješnih suradnji, primjerice one Art-kina i riječkih škola pod nazivom Škola u kinu. Riječ je o edukativnom programu čiji je cilj povezivanje nastavnih predmeta s filmskim sadržajima, no ove je godine realizacija programa, uglavnom zbog prijelaza škola na virtualan oblike nastave, gotovo prepolovljena. S druge strane, tijekom ove školske godine Art-kino je omogućilo gledanje pojedinih filmova putem Vimeo kanala pa su se u program uključili i učenici i učenice iz drugih dijelova Hrvatske. 

Pandemijska kriza razotkrila neke ranije ukorijenjene probleme kao što je inferioran financijski položaj nekomercijalnog kinoprikazivaštva u odnosu prema komercijalno orijentiranim filmskim repertoarima. Za egzistenciju Art-kina ključna je financijska podrška Grada i Primorsko goranske županije, ali i drugih donatora, primjerice Hrvatskog audiovizualnog centra ili pak programa Europa Cinemas Kreativne Europe, a treba spomenuti i Hrvatsku mrežu neovisnih kinoprikazivača koja je imala značajnu ulogu u održavanja programa u manjim sredinama u kojima kina predstavljaju oazu društvenog života.

Iako je kao dio kulturnog sektora nekomercijalno kinoprikazivaštvo prilično pogođeno pandemijom (pad gledanosti se, ovisno o kinu, kreće od 40 do čak 80 posto), planovi za buduća događanja ne jenjavaju. Pripremaju se novi filmski programi, a stari nastavljaju, dogovaraju se suradnje s gostujućim autorima, osmišljavaju se prigodne i aktualne tribine, a na tom tragu je i redovna distribucija bosansko-hercegovačkog kandidata za Oscara Quo vadis, Aida? redateljice Jasmile Žbanić koja je u Art-kinu dogovorena za kraj siječnja. 

Egzistencija programa i dalje je na razmeđi fizičkog iskustva gledanja filma u kinodvoranama i virtualne sfere, a zbog paralelnog održavanja pojedinih projekta Europske prijestolnice kulture za lokalne nekomercijalno orijentirane kinoprikazivače situacija je još složenija. Opstanak nezavisnih kina uvelike ovisi o epidemiološkoj situaciji i financijskoj potpori viših instanci, ali visok interes javnosti za nekomercijalne programe i jačanje spona sa zajednicom u kriznom razdoblju otvara prostor za optimizam i vjeru da će upravo kultura imati presudnu ulogu u obnavljanju društvenog života nakon prestanka pandemije.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 31.12.2020

VEZANE VIJESTI

Kraj ere iščekivanja

Piše: Nika Petković

Zatvorene kino dvorane i dominacija streaming servisa, pored prekida iskustva sudjelovanja u kolektivnom društvenom ritualu, znače i ogroman izazov za budućnost kino-kulture.

Novi načini gledanja filmova

Piše: Martina Domladovac
Specifičnim načinom poslovanja VOD - video on demand platforme postavljaju nove trendove audio-vizualne produkcije, a više prostora dobivaju i različiti nezavisni i dokumentarni filmovi.

Grad koji čeka

Piše: Glorija Mavrinac

U Ljetopisu kretanja Katerina Duda mapira transformaciju Rijeke kroz dvije vremenske točke u čijem su sjecištu šetači koji slažu mozaičnu sliku grada kao kolateralne žrtve.