Između svjetova | kulturpunkt

Vijesti Javni prostor

<

Između svjetova

UrbanFestival najavljuje svoje dvanaesto izdanje!

Dvanaesto izdanje UrbanFestivala, kustosica Ane Kutleše, Ivane Hanaček i Marijane Rimanić, naslovljeno je Između svjetova, a održava se od 6. do 15. listopada u javnome prostoru Trga Franje Tuđmana, Cvjetnoga trga, Ilice, Studentskoga centra te u galerijama Bačva i PM Doma HDLU. Uslijed nedostatne financijske potpore, a ne želeći odustati od kustoskog i umjetničkog istraživanja, temeljne odrednice ovoga anti-festivala, po prvi puta javne intervencije postat će izložbeni proizvodi, što će zasigurno pridonijeti većoj vidljivosti festivala jer računa i na galerijsku publiku koja percipira umjetnost kao izložak, a ne trajanje. Dominantna subverzivnost festivala tako će se nastaviti i u novome formatu, izložbi Između svjetova u galeriji Bačva, te izložbi Mladena Miljanovića u galeriji PM Laku noć (Stanje tijela). Ta će se izložba moći pogledati do 24. listopada, a sastoji se od tri djela, videa Namjeravate li da me lažete, seriji fotografija Pokaži rukom gdje te boli i performansu Na ivici, gdje se sučeljavaju osobne, društvene, političke i umjetničke pozicije tijela u društvu.

"Izložba Između svjetova koristi javni prostor za artikulaciju iskustava koja su potisnuta iz dominantnog javnog govora. Kretanjem između privatnog i javnog, individualnog i kolektivnog, koristeći se autorefleksijom i refleksijom, radovi na ovoj izložbi proizvode kontra javnosti u okviru kojih je moguće govoriti o potisnutim ili marginalizovanim društvenim iskustvima i problemima", piše Mirjana Dragosavljević, te citirajući Simona Sheikha, rezimira da "autor kao javni intelektualac nije samo angažovan u javnosti, već je njegova uloga i proizvođenje javnosti, odnosno kontra javnosti". Tako u radu Dušice Dražić i Deqae Abshir individualno sjećanje otjelovljeno u intimnom objektu, kaputu, referira na problem prisilne migracije u Africi, Džamil Kamanger preispituje kulturnu interakciju i položaj imigrantskih radnika iz vlastite pozicije, a Jonas Staal problematizirajući spomenike kritički preispituje pitanja konsenzusa, komemoracije i njihove političke instrumentalizacije. Stefanos Tsivopoulos istražuje nemogućnosti identifikacije građana s kipom Harryja Trumana, postavljenog u centru Atene, a Alban Muja dekonstruira događaje iz prošlosti koji se manifestiraju u čestoj promjeni naziva ulica u Prištini. Rad Deborah Kelly predstavlja sjećanje na prosvjed na trgu Tjananmen u Pekingu 1989. godine gdje ne postoji materijalni trag događaja niti je o njemu moguće govoriti. Povodom dvadesete godišnjice protesta, osmislila je performans u kojem je sudjelovalo oko četiri stotine ljudi u dvadeset različitih gradova širom svijeta, formirajući na taj način privremeni memorijal kao uspomenu na sve one koji su prosvjedovali i na one koji su tada stradali. Barbara Blasin u radu Privedeni konfrontira kolektivnu akciju, prosvjed za Varšavsku kada je privedeno stopedeset prosvjednika, i postavljanje spomen-ploče četiri mjeseca kasnije na istome mjestu, u sjećanje na probijanje pomorske blokade kod Dubrovnika 1991. uz stihove Gundulićeve Himne slobodi. Rezultat suprotstavljanja jest jedna vrsta privremenog spomenika posvećenog borbi za javni prostor. A da angažirana umjetnost ne zaboravlja na vlastiti položaj, podsjeća Luiza Margan postavljajući pitanje re/prezentacije unutar umjetničkih institucija, opisujući tako puni krug autoreferencijalnosti ovogodišnjeg UrbanFestivala koji se, slijedom gluhih i slijepih javnih činovnika, morao privremeno skloniti među bijele galerijske zidove.

Tematiziranje onoga što UrbanFestival čini "festivalom suvremene umjetnosti u javnom prostoru", a to su intervencije u javnom prostoru, otvoreno je serijom tekstova Bojana Mucka o lokalitetima Cvjetnoga trga i Trga Franje Tuđmana te praznih poslovnih prostora Ilice, i tekstom o prošlosti i sadašnjosti Studentskoga centra Ane Kutleše i Ivane Hanaček. "Neprestana pojavljivanja niza radničkih borbi nisu indikator njihovog neuspjeha nego neuspjeha kapitalističke "tranzicije". Zatvaranja tvornica i zatvaranje malih obrta koji su nekad postojali u zapadnom dijelu Ilice ili u Tratinskoj ulici samo su posljedice uvođenja neoliberalne paradigme u sve sfere društva, a upravo je ona, uz korupciju, uzrok problema, ne samo u hrvatskom društvu. Nije neobično da smo se tijekom istraživanja pojedinih problematičnih lokacija, poput SC-a i Trga Francuske Republike, dotakli i tih pitanja jer to je sve dio iste priče", kako ističu kustosice UrbanFestivala, svojevrsni je zajednički zaključak navedenih tekstova i praksi koje će obilježiti javne intervencije festivala. Željka Blakšić istražila je, obradila i snimila pjesme-priče koje govore o radničkim pravima, prostornoj politici, borbi za besplatno obrazovanje, biciklistima, koje će se izvoditi na različitim gradskim trgovima stvarajući tako privremenu zonu slobodnoga govora. Zlatan Krajina senzibilitetom pariškoga šetača, koji svojim intimnim voajerizmom postaje kritičkim promatračem okoline, započinje neobavezne, gotovo usputne razgovore o naizgled banalnoj temi: svakodnevnoj prisutnosti oglašivačkog ekrana koji u posljednjih godinu dana bliješti s krova jedne zgrade na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Bojan Mucko fenomenu masovnog zatvaranja i propadanja poslovnih prostora u širem gradskom centru pristupa također iz pješačke perspektive, tragajući za uzrocima procesa kojima su nekad frekventne gradske osi pretvorene u ispražnjene koridore. Džamil Kamanger vest će vize i slične dokumente ispred napuštenih radnji u Ilici čime će izraziti solidarnost s malim trgovcima i obrtnicima koji su morali napraviti mjesta za nove načine poslovanja. Luiza Margan postavlja u javni prostor Trga Franje Tuđmana i Trga Francuske Republike informativne panele s kratkim tekstualnim objašnjenjima u kojima se određeni aspekti javnog prostora tretiraju kao vrsta u izumiranju, problematizirajući proces gentrifikacije i prenamjene javnih površina. Njen rad Koncert za šivaću mašinu i stablo kao ishodište upotrebljava nedavno sustavno uništavanje tvornice Kamensko i proteste radnica. Instalacija, letci i video Kalle Hamma nastali su kao komentar na prošlost i budućnost Francuskog paviljona u Studentskom centru. Rad se temelji na činjenici da je natpis Liberté, Égalité, Fraternité, postavljen nad ulazna vrata građevine, uklonjen po završetku Drugog svjetskog rata tijekom kojega je Paviljon služio kao sabirni logor. Kontekst kolektiv predstavlja projekt pod nazivom Zašto je važno misliti o studentskim protestima 30-ih godina XX veka kao rezultat istraživačkog rada provedenog u Beogradu i Zagrebu tijekom 2011. i 2012. godine. Njegova je osnovna namjera aktualizacija dijela zaboravljene povijesti revolucionarnih studentskih borbi u Kraljevini Jugoslaviji i isticanje povezanosti studenata, njihove borbe, komunikacije i solidarnosti koja je često nadilazila granice studentskoga pokreta. Također, BLOK u suradnji s radnom grupom Četiri lica Omarske organizira radnu grupu u SC-u o metodologijama obilježavanja mjesta stradanja s ciljem postavljanja problema suočavanja s fašizmom (historijskim ali i onim suvremenim) u javni diskurs i ispitivanja metoda kojima će se u njemu zaista i trajno zadržati.

Između svjetova problematizira, s jedne strane, tranziciju, kao "vječitu čekaonicu u kojoj koncept javnog dobra i ideja društvenosti ne samo da više ne postoje nego su svedeni na loše sjećanje na totalitarni režim", a s druge strane pojam mobilnosti, odnosno prisiljenost "na odlazak u bolje negdje, koje se često svodi na zapinjanje između". Tematska su okosnica festivala politike sjećanja kao procesi koji istovremeno mogu i perpetuirati i probijati paralizirajuće između. "Želimo li ovo drugo", ističe se u uvodniku festivala, "potrebna je kontinuirana diskusija". Tijekom deset zagrebačkih dana, UrbanFestival pokušat će ponovno otvoriti sustavno zanemarivani procjep između javnog i privatnog, kolektivnog i individualnog, u nadi da neće biti potrebno pričekati još jedno izdanje festivala koji to nije da posjetitelj galerije, gradski šetač, zaboravni konzument i korisnik javnih usluga osvijesti političnost svojih svakodnevnih radnji.

KP / UF

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 29.09.2012

VEZANE VIJESTI

Tkivo grada poprište je klasne borbe

Razgovarala: Janja Sesar

Unatoč smanjenim budžetskim sredstvima UrbanFestival ponovno osvježava zagrebački javni prostor kritičkom umjetnošću u javnom prostoru.