Jasna poruka novinarstvu | kulturpunkt

Jasna poruka novinarstvu

Hrvatsko novinarsko društvo izrazilo je protivljenje imenovanju Katje Kušec, aktualne predsjednice kontroverznog HNiP-a, na mjesto članice Vijeća za elektroničke medije.

Piše: Ivana Pejić

Kada je u veljači na zatvorenom dijelu sjednice Vlade za članicu Vijeća za elektroničke medije (VEM) od dvadeset i jedne pristigle kandidature odabrana ona Katje Kušec, aktualne glavne urednice Prvog programa Hrvatske televizije i predsjednice udruženja Hrvatskih novinara i publicista (HNiP), bilo je jasno da je njeno preuzimanje funkcije postalo samo stvar formalnosti. Tada je, kao i uoči rasprave u njenom imenovanju na plenarnoj sjednici sabora 12. lipnja reagiralo Hrvatsko novinarsko društvo, oštro se protiveći njezinu imenovanju, okarakteriziravši ga kao jasnu Vladinu poruku novinarima i novinarstvu.

HND ponajprije spornom smatra ulogu Katje Kušec u HNIP-u, udruzi osnovanoj pred izbornu kampanju 2015. godine čiji su prominentni članovi bili i Velimir Bujanec i Marko Jurič, autori emisija koje su zbog govora mržnje nakladnicima televizija na kojima su emitirane priskrbile privremeno oduzimanje koncesija, najoštriju mjeru vijeća za čiju je članicu Kušec sada predložena. S obzirom na to da su isti prominentni članovi HNiP-a predvodili nacionalističko divljanje pred zgradom Agencije za elektroničke medije te da je u kasnijim priopćenjima čelništvo organizacije isticalo kako VEM "nije radio ono zbog čega postoji", nije se teško složiti s ocjenom HND-a kako ovaj izbor signalizira nastavak rastakanja rada ovog neovisnog regulatornog tijela.

U priopćenju koje potpisuje Hrvoje Zovko kao problematična navodi se i činjenica da Kušec, predsjednica strukovne organizacije, "godinama ne smatra potrebnim reagirati na probleme s kojima se suočavaju hrvatski novinari, od brojnih pritisaka, prijetnji i napada do sudskih progona novinara i medija, u čemu posebno prednjači HRT, javni medij na kojem je istaknuta urednica". Štoviše, u govoru održanom na tradicionalnom novogodišnjem primanju za novinare Grada Zagreba, Kušec je eskalaciju sudskih postupaka protiv medijskih nakladnika i radnika objasnila izostankom "etičke konsolidacije", odnosno nedostatkom "kvalitetnih mehanizama cehovske prosudbe kršenja profesionalizma". Kao utješan, nije propustila spomenuti "pozitivan i povijesni događaj" koji je obilježio prethodnu medijsku godinu – osvajanje drugog mjesta hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu.

U svojim javnim istupima HNiP se, umjesto zaštite, češće obračunavao s novinarima, kao što je bilo u slučaju direktnog napada na Ljubicu Letinić, bivšu urednicu Trećeg programa Hrvatskog radija, čije emisije u (nepotpisanom) priopćenju nazivaju "zagriženim neojugoslavenskim i marksističkim aktivističkim uporištima", a kao krimen joj se pronalazi i sudjelovanje u "projugoslavenskoj incijativi Kulturnjaci 2016" koji svojim djelovanjem "zastrašuju tihu većinu istinskih hrvatskih kulturnjaka". Kao predsjednica HNiP-a Kušec je u više navrata isticala problem satire "gdje se sasvim proizvoljno određuje tko širi govor mržnje, a tko ima tobože umjetničku slobodu govora, kroz koju se onda šire neopisivi izrazi prostaštva i mržnje". Problem satire u hrvatskom javnom prostoru privukao je pozornost i međunarodnim organzinacijama poput Freemusea koji u ovogodišnjem izvješću eksplicitno navodi presudu portalu News Bar kao primjer cenzure i gušenja slobode izražavanja.

Zbog svega navedenog u HND-u podsjećaju kako javni poziv za članove Vijeća propisuje da osobe koje će u njega biti izabrane trebaju biti javni djelatnici koji su se istaknuli zalaganjem za poštivanje demokratskih načela i vladavinu prava, izgradnju i unaprjeđenje najviših vrednota ustavnog poretka RH, razvitak civilnoga društva, obranu ljudskih prava i sloboda, kao i za zaštitu slobode izražavanja. "Zgroženi smo ovakvim izborom Vlade RH, koji otvara pitanje kriterija kojima su se donositelji odluka vodili kada su Hrvatskom saboru predlagali spomenutu kandidatkinju", ističe se u priopćenju u kojem se izražava zabrinutost ukupnom situacijom u medijima i apelira na zastupnike i zastupnice "da dobro razmisle prije nego što dignu ruke za imenovanje Katje Kušec u Vijeće za elektroničke medije".

Ako je suditi po saborskoj raspravi, odnosno potpunom izostanku iste, te šturom priopćenju Odbora za informiranje, informatizaciju i medije u kojem se "izražava nezadovoljstvo" reakcijom Hrvatskog novinarskog društva, značaj Vijeća koje predstavlja regulatorno tijelo u području elektroničkih medija od turbulentne 2016. godine do danas sasvim se anulirala. Ipak, njegova uloga u domaćem medijskom polju daleko je od nevažne. Osim što je zaduženo za davanje koncesija, odnosno donošenje odluka o njihovu oduzimanju, u ingerenciji Vijeća za elektroničke medije je i osiguravanje jednakih uvjeta svim pružateljima medijskih usluga te poticanje objavljivanja sadržaja od javne vrijednosti. U tom kontekstu posebno je značajan Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija bez kojeg lokalni i regionalni te neprofitni i manjinski mediji ne bi mogli ostvarivati svoju javnu funkciju. U kojoj mjeri će Vijeće u aktualnom sastavu podržavati stvarni pluralizam ili, kantovski formulirano, čemu se smijemo nadati – ostaje nam za vidjeti.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 14.06.2019

VEZANE VIJESTI

U slobodnom padu

Piše: Ivana Pejić
Godišnji izvještaj Reportera bez granica, uz eroziju medijskih sloboda na globalnoj razini, ukazuje i na zabrinjavajući trend rasta animoziteta političkih lidera prema novinarima i medijima.

Generator gušenja medijskih sloboda

Piše: Ivana Pejić

Sudski procesi u svrhu zastrašivanja novinara i cenzure medija poprimaju razmjere epidemije, dok državna vrhuška u njima ne primjećuje nikakav problem.

Sloboda govora mržnje

Piše: Vatroslav Miloš
"Govor mržnje nema nikakve veze sa slobodom govora već je upravo njegova suprotnost".