Javna televizija kao izborna nagrada | kulturpunkt

Javna televizija kao izborna nagrada

Misija međunarodnih novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja objavila je izvještaj o stanju u hrvatskom novinarstvu i političkim pritiscima medija.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: gildas_f / Flickr

Misija međunarodnih novinarskih udruga i organizacija za zaštitu slobode izražavanja, koja je u lipnju posjetila Hrvatsku, objavila je izvještaj o stanju u hrvatskom novinarstvu i političkim pritiscima Croatia: Media Freedom in Turbulent Times, izvijestilo je Hrvatsko novinarsko društvo. Izvještaj donosi sažetak rezultata trodnevne misije koja je u Hrvatsku stigla 21. lipnja, nedugo nakon raspuštanja Sabora. Misiju je predvodila Medijska organizacija Jugoistočne Europe (SEEMO), a sudjelovali su i predstavnici Europske radiodifuzijske unije (EBU), Europske federacije novinara (EFJ), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Međunarodnog Press Instituta (IPI) i austrijskog ogranka Reportera bez granica (RSF). 

Ovo je peta misija SEEMO-a u Hrvatskoj od 2000. godine, ali prvi put je uključen ovako velik broj predstavnika vodećih organizacija koje pokrivaju medijske slobode i prava novinara. Delegati su održali više od dvadeset sastanaka s novinarima, urednicima, vladinim dužnosnicima – uključujući i predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović – kao i s predstavnicima novinarskih udruga i udruga civilnog društva, kako bi razmotrili probleme slobode i neovisnosti medija u Hrvatskoj. 

Delegacija se u izvještaju osvrnula na više problematičnih mjesta hrvatske medijske sfere, a posebno se ističe potreba za solidarnošću novinarskih organizacija suočenih s prijetnjama slobodi i neovisnosti medija. U tom smislu delegacija se osvrnula na kampanje blaćenja i slične incidente za koje kritičari smatraju da su usmjereni ostvarivanju težnji o "rješavanju ljevičarskih" medija koje su izrazili bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i razni drugi članovi HDZ-a. Kao jedan od primjera ističe se impliciranje ministra kulture Zlatka Hasanbegovića da je kritika Nilsa Muižnieksa, povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, koji u priopćenju snažno upozorava na stanje slobode izražavanja i medija u Hrvatskoj, politički motivirana i da povjerenik ima "političku pozadinu". Hasanbegović je u razgovoru s delegacijom ustvrdio da su stajališta Vijeća Europe "površna". 

U izvještaju je spomenut i prosvjed protiv regulatora elektroničkih medija u siječnju 2016. pri čemu su se izvikivali fašistički pozdravi upereni protiv Mirjane Rakić, predsjednice tog tijela. Osim toga što policija nikome od prosvjednika nije napisala prijave za govor mržnje, međunarodnoj je delegaciji bila još šokantnija činjenica da "ni jedan vodeći političar iz vladajuće koalicije nije osudio jasan pokušaj da se na primitivnim etničko-političkim osnovama uznemirava i zastrašuje neovisno regulatorno tijelo za medije. Ta tišina puno govori", stoji u priopćenju. 

Iako su članovi delegacije razgovarali s članovima i predsjedništvom strukovnih udruga HND-a i novo-osnovanog HNiP-a, ne ulazi se dublje u razloge njihove međusobne kritike. Ipak, delegacija ne propušta primijetiti kako "HNiP pribjegava jeziku nacionalističkog diskursa", te se navodi da "bez obzira na to koji su razlozi za osnivanje HNiP-a – a zasigurno ne postoji ništa loše u tome da se stvori alternativna točka gledišta novinara – odluka da se uključi u kampanje blaćenja kolega novinara je razočaravajuća i ostavlja HNiP podložnim kritici za politički aktivizam". 

Poseban osvrt izvješća odnosi se na status HRT-a i utjecaj koji je politička situacija imala na uredničke politike. Delegacija je bila zaprepaštena argumentima koji uplitanje u rad HRT-a opravdavaju kao "milo za drago" u odnosu na slične poteze prijašnjih vlada. Godine 2012., vlada predvođena SDP-om progurala je amandman Zakonu o HRT-u prema kojem glavnog ravnatelja bira Sabor većinom glasova na mandat od pet godina. "Moguće svjesne političke intervencije u prošlosti su pogreška. To ne može biti osnova za promoviranje masovnih promjena na javnoj televiziji koje jasno za cilj imaju promociju određenih političkih i ideoloških linija. Umjesto da se ponavlja obrazac političkog uplitanja – pri čemu su hrvatske vlade očito javnu televiziju tretirale kao izbornu nagradu, a ne kao medij u službi građana – sljedeća bi se vlada trebala fokusirati na to da brani neovisnost HRT-a i osigura ravnotežu u upravljanju i programskoj shemi kanala". 

U svjetlu toga delegacija je pozdravila verbalnu podršku naporima da se zaštiti neovisnost javne televizije predsjednice Grabar-Kitarović, koju je izrazila za susreta s delegacijom.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. 

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 10.08.2016

VEZANE VIJESTI

Stanje je zabrinjavajuće

Piše: Matija Mrakovčić
Misija Medijske organizacije jugoistočne Europe, uz velik broj predstavnika međunarodnih organizacija za medijske slobode, dolazi u trodnevni posjet Hrvatskoj.

Pritisak i iscrpljivanje

Pripremio: Vatroslav Miloš
Mirjana Rakić dala je ostavke na dužnosti predsjednice Vijeća za elektroničke medije i ravnateljice Agencije za elektroničke medije.

Nemate mandat za zatiranje demokracije

Piše: Matija Mrakovčić
Političko gušenje javnih i neprofitnih medija u Hrvatskoj udar je na ustavni poredak, za što su odgovorni apsolutno svi nositelji vlasti i u Vladi i u Saboru.