Javno dobro bez državne pomoći | kulturpunkt

Javno dobro bez državne pomoći

Kako bi se izbjegla otpuštanja radnica i radnika u medijskom sektoru, Vladine krizne mjere treba hitno proširiti i primijeniti na sve medije, poručuju HND i SNH.

Pripremila: Ivana Pejić
  • A
  • +
  • -

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa u velikoj mjeri već pogađa medije, ponajprije medijske radnice i radnike: smanjuju se materijalna prava stalno zaposlenih, a vanjskim i honorarnim suradnicima mahom se otkazuju suradnički angažmani. 

Potvrdila je to i anketa koju su početkom travnja među domaćim honorarcima i freelancerima proveli Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, prema kojoj je njih čak 70 % izgubilo sve ili veliki dio radnih angažmana. Otkazana je i suradnja većini stalnih honorarnih suradnika/ca Hrvatske radiotelevizije te Hanza Medije, nakladnika najtiražnijih dnevnih i tjednih tiskovina. Dodatno, prema podacima koji dolaze iz krovnog strukovnog udruženja, u nizu medija režu se i primanja stalnim zaposlenicima: za 50 % srezane su plaće u Glasu Istre, a primanja su smanjena i u Novom listu, Hanza grupi te na HRT-u gdje je odluka, napominje se, donesena bez socijalnog dijaloga.

Kao posebno ranjiv ističe se sektor neprofitnih medija, gdje se, prema anketi koju je među nakladnicima proveo HND, u sljedećih godinu dana očekuje značajan gubitak izvora financiranja, pri čemu čak 54 % ispitanih procjenjuje da će taj gubitak biti veći od 50 %. U nezahvalnom su položaju i lokalni mediji, pogotovo oni mali (s manje od 10 zaposlenih), koji su često dijelom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te slijedom toga nemaju pristup Vladinim mjerama za ublažavanje krize. 

Nijedan predloženi paket mjera koji je Vlada donijela za pomoć gospodarstvu dosad nije obuhvatio novinare/ke i medije u cjelini, upozoravaju iz Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara. "One su uglavnom obuhvatile poduzetnike, odnosno komercijalne medijske nakladnike, a da bi se izbjegla interventna otpuštanja novinarki i novinara te svih ostalih medijskih radnika, Vladine mjere za očuvanje solventnosti i zaposlenosti hitno treba proširiti i primijeniti na sve medije", poručuju.

Stoga su na temelju prikupljenih podataka o stanju u medijima, HND i SNH predsjedniku Vlade i resornoj ministrici uputili konkretne mjere za spas novinarstva. Među kratkoročnim mjerama traži se da svaki oblik poticaja, pomoći i financijskih olakšica medijskim tvrtkama bude vezan uz ugovorom definiranu obavezu medijske tvrtke koja će jamčiti – i kasnije dokazati – da tijekom krize i najmanje godinu dana nakon korištenja pomoći države neće biti otpuštanja, smanjenja plaća ni otkazivanja suradnje honorarnim suradnicima.

Zahtijeva se i povećanje javnog financiranja medija putem kriznog fonda koji bi raspolagao 30 milijuna kuna, čime bi se osigurao rad oko 300 novinara/ki neprofitnih i lokalnih medija do kraja 2020. godine. Medijima čiji su osnivači država ili jedinice lokalne i regionalne samouprave bi trebalo omogućiti korištenje Vladinih mjera u omjeru razmjernom onom koji spomenuti mediji ostvaruju iz komercijalnih prihoda, a novinarima koji rade kao honorarni suradnici izravno na račune isplatiti naknadu od 4000 kuna na mjesec u sljedeća tri mjeseca.

U ad hoc mjerama je i prijedlog da se u trećem kvartalu 2020. godine raspiše novi dvogodišnji natječaj za raspodjelu sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, te da se odmah rasporede sredstva osigurana putem Europskog socijalnog fonda za program Mediji zajednice, a odmah potom raspiše i natječaj za drugu fazu istog programa. Nužno je i vratiti, odnosno raspisati natječaj za neprofitne medije koje je od 2013. do 2015. godine provodilo Ministarstvo kulture te udvostručiti iznos tog fonda (na 6 milijuna kuna). 

Dugoročno, predlaže se osnivanje stalnog javnog fonda za novinarstvo koji će potpore dodjeljivati prema kriterijima poput onih spomenutog natječaja za financiranje neprofitnih medija pri Ministarstvu kulture. Fondom bi trebalo upravljati vijeće sastavljeno od predstavnika medijskih radnika i znanstvenika, koje delegiraju Hrvatsko novinarsko društvo, Sindikat novinara Hrvatske i Ministarstvo kulture, uz administrativnu podršku Ministarstva kulture ili Ministarstva financija. Predlaže se i uvođenje poreznih olakšica za građane koji doniraju ili imaju pretplatu na medije registrirane u Hrvatskoj te osmišljavanje mjera podrške organizacijskim oblicima medijskih zadruga, u cilju dugoročnog smanjenja ovisnosti medijskog sektora o državi, ali i o nestabilnostima tržišta.

"Kvaliteta medija ovisi o brizi za medijski sektor. On se nalazi u resoru ministrice Obuljen Koržinek i od toga se ne može pobjeći. Odgovornost za to kako će novinarstvo izgledati za godinu-dvije leži danas na vama jednako kao i na nama", poruka je predsjedniku Vlade i ministrici kulture od kojih se traži da uvođenjem adekvatnih javnih potpora i dugotrajnih mjera spriječe devastaciju medijskog sektora, a onda i društva u cjelini. 

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 11.04.2020

VEZANE VIJESTI

Mediji bez perspektive

Piše: Ivana Pejić

Iako se u uvjetima krize pravodobno i provjereno novinarstvo pokazuje važnijim nego ikad, medijskom sektoru, a posebno njegovom neprofitnom dijelu, ponovo prijeti mogući kolaps.

Poklon-paket za privatne medije

Piše: Lujo Parežanin
Istupanje Hrvatskog novinarskog društva iz Radne skupine za izradu nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim medijima podcrtalo je štetnost medijske politike Ministarstva kulture.

U slobodnom padu

Piše: Ivana Pejić
Godišnji izvještaj Reportera bez granica, uz eroziju medijskih sloboda na globalnoj razini, ukazuje i na zabrinjavajući trend rasta animoziteta političkih lidera prema novinarima i medijima.