Je li Balkan muškoga roda? | kulturpunkt

Vijesti Teorija

<

Je li Balkan muškoga roda?

Novi broj Sarajevskih sveski ispituje ideološke mehanizme izgradnje balkanskog maskuliniteta i načine njegova potkopavanja.

  • A
  • +
  • -

Novi broj Sarajevskih sveski posvećen je preispitivanju različitih ideoloških mehanizama u medijima od književnosti do filma koji produciraju i reproduciraju pojam balkanskog maskuliniteta te promišljanju načina na koje su u suvremenoj umjetnosti došli do izraza različiti oblici alternativnih identiteta koji se bore protiv dominacije patrijarhalnog obrasca.

Nebojša Jovanović u tekstu Bosanski psiho: Kuduz, rat spolova i kraj socijalizma i Marija Grujić u tekstu Beli rendžer na čelu Dragojevićeve Parade pišu o filmovima koji su sugestivno promovirali konzervativni pojam muškosti kao centralnu kulturnu vrijednost. Milan Miljković u tekstu Muška poezija u Kulturnom dodatku Politike 1989- 2001 kritički preispituje načine na koji je vodeći tiskani medij promovirao nacionalističku poeziju i njezino zazivanje predaka kao očeva nacije u predratnom vremenu, dok Damir Arsenijević u tekstu Ljubav nakon genocida piše o poeziji koja, svojom antipatrijarhalnom etikom, nadilazi konzervativne ideološke obrasce. Mima Simić tekstom Poderani maskuliniteti, celuloidne zakrpe: neke tendencije ženskog filmskog pisma u regiji klasificira, analizira i memorira vodeće filmove autorica i autora koji su se bavili uobličavanjem iskustava marginalnih kulturnih skupina u kontekstu muškocentrične kulture regije. Tatjana Greif u svojim se Nemoćnim alfa mužjacima bavi analizom odnosa između navijačkih skupina u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji prema homoseksualcima, kao i odnosom vodećih medija, sudstva i službenika nogometnih klubova i nacionalnih saveza prema tom odnosu. Temom broja bave se u formi eseja, teorijskoga teksta ili novinskoga članka i Tatjana Rosić, Nadežda Čačinović, Zoran Ćirjaković, Jasna Koteska, David Albahari, Nikola Đoković, Dario Bevanda i Dinko Kreho, Barbara Matejčić, Goce Smilevski i Vukša Veličković.

U ovom broju Dnevnik su pisali Tvrtko Kulenović i Milica Nikolić, u Dijalogu intervjue davali Dževad Karahasan, Vladislav Bajac i Ferida Duraković, predstavljen je likovni umjetnik Franjo Likar, a poseban prostor posvećen je (Ne)vidljivima, antologiji romske poezije, s predgovorom Dragoljuba Ackovića. Novi broj Sarajevskih sveski dostupan je ovdje.

Izvor: sveske

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 05.02.2013