Jednak pristup resursima i znanju | kulturpunkt

Video

Jednak pristup resursima i znanju

Razvoj i širenje društvenog poduzetništva predstavlja konkretnu mogućnost adresiranja potreba marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina i problema u lokalnim zajednicama.

 

Društveno poduzetništvo, do prije nekoliko godina pojam nepoznat široj javnosti, sredinom 2015. godine i donošenjem Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020, postaje sve više opći pojam, jedno od glavnih strateških opredjeljenja, karika koja nedostaje, vrlo važan jamac argumentacije da je civilno društvo tu radi samih građana i građanki. Uz pojavu društvenih poduzeća početkom 1990‑ih godina prošlog stoljeća isticalo se uspješno pozicioniranje trećeg sektora između države i tržišta, kao potvrda da uslijed krize države blagostanja i izmicanja države iz sektora usluga privatizacija nije jedino rješenje.

Razvoj i širenje društvenog poduzetništva predstavlja konkretnu mogućnost adresiranja potreba marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina i problema u lokalnim zajednicama. Društvo s jednakim pristupom resursima, znanju i informacijama gdje je svaki pojedinac važan i odgovoran - humano je društvo. Strategija razvoja društvenog poduzetništva usvojena je prije više od godinu dana, i iako kasni s provedbom, 1. srpnja 2016. napokon je raspisan poziv za dostavu projektnih prijedloga za poticanje društvenog poduzetništva koji će s financirati iz Europskog socijalnog fonda. Osnovna ideja ovog poziva je ispitati stanje društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj i utvrditi koje su potrebe društvenih poduzetnika te će poslužiti kao osnova za kreiranje budućih poziva usmjerenih na razvoj društvenog poduzetništva, kao i na visinu sredstava koja će se u sklopu tih poziva dodjeljivati. 

Cenzura Plus, neprofitna organizacija civilnog društva iz Splita, koja metodama neovisne televizijske produkcije, vaninstitucionalnog obrazovanja i javnog zagovaranja promiče ljudska prava, slobodu medija i radi na razvoju civilnog društva, u novom segmentu svoje video i televizijske produkcije u emisiji Cenzura, predstavlja nekoliko primjera dobrih ideja i praksi društvenog poduzetništva u Hrvatskoj.

U prvoj epizodi govore Sonja Leka iz udruge Tara iz Ličkog Petrovog sela, Snježana Krezić iz Ženske grupe Donji Lapac, Slavica Miličić iz udruge Prospero iz Gračaca, Ljubica Dijanošić iz udruge Trim u Vrboskoj na Hvaru, Ivan Božić iz zadruge Humana Nova iz Čakovca, Rusalka Majer iz zadruge Domači vrt Čakovec te Ennio Malusa iz društva Mon Perin istarske općine Bale. Već je najavljena sljedeća epizoda, a sve ih možete pratiti na Vimeo kanalu udruge Cenzura Plus.