Jesen patrijarha Previšića | kulturpunkt

Vijesti Znanost i obrazovanje

<

Jesen patrijarha Previšića

Vlatko Previšić recentnim je potezima zabio posljednji čavao u lijes svoje administrativne karijere dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu i morao bi odstupiti - odmah.

Piše: Vatroslav Miloš

FOTO: Vatroslav Miloš / Kulturpunkt.hr

  • A
  • +
  • -

Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u svom prvom javnom pojavljivanju nakon raspuštanja Studentskog zbora Filozofskog fakulteta, u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, izjavio je da je zaštitare, koji patroliraju zgradom fakulteta i ograničavaju kretanje studentima i profesorima, angažirao zbog potencijalne terorističke prijetnje. Izrekao je to, kao što i priliči njegovom diskurzivnom uobličavanju stvarnosti, bez ikakvih stvarnih argumenata, ponudivši tek nejasnu kvalifikaciju o "opasnim vremenima" u kojima živimo. Dekanu Previšiću trese se poslovično tlo pod nogama još od pokušaja implementacije spornih ugovora između Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a sada, kada je suočen sa smjenom čiji je postupak još u lipnju većinom glasova izglasalo Fakultetsko vijeće, sve što mu preostaje su retorika zastrašivanja i suspenzija demokracije pod prijetnom fizičke sile, a koju zaštitari na hodnicima fakulteta nesumnjivo predstavljaju. 

Prisutnost zaštitarske službe u prostoru univerziteta, koliko god ju Previšić zagovarao kao uobičajenu, predstavlja, teško se s time ne složiti, "neke od najtamnijih stranica u povijesti ovoga Fakulteta". Izrekao je to Nenad Ivić, profesor na Odsjeku za romanistiku i član Fakultetskog vijeća, iznoseći sedam točaka koje su formulirali njegovi kolege i odbili sudjelovati u radu tog vijeća bez prisutnosti studentskih predstavnika. "Smatramo apsolutno neprihvatljivim dovođenje zaštitara na fakultet. Jedini razlog njihova dovođenja vidimo u zastrašivanju studenata i nastavnika budući da nema ni nasilja ni nereda. Zbog toga tražimo da se zaštitari odmah povuku s fakulteta", izjavio je Ivić. 

No, rezimirajmo prvo događaje koji su se posljednjih dana razmatali oko Filozofskog fakulteta u Zagrebu: plenum, najavljen kao reakcija na raspuštanje Studentskog zbora, onemogućen je zaključavanjem fakulteta, i održao se - po prvi puta od 2009. godine - na otvorenom, na parkirališnom prostoru ispred zgrade. Istovremeno, studentima i profesorima onemogućen je i pristup knjižnici, inače otvorenoj za sve studente i akademske radnike, i to u jeku završnih ispitnih rokova i netom prije početka nove akademske godine, kao i pristup studentskim i drugim fakultetskim službama. Zaštitari na sjednicu Fakultetskog vijeća potom nisu dopustili studentskim predstavnicima u vijeću ulaz u dvoranu D7, da bi nakon toga i profesori odbili sudjelovati u radu takvog, okrnjenog Vijeća. "Bez obzira na pravna tumačenja, smatramo potpuno neprihvatljivom situaciju u kojoj se na Fakultetskom vijeću donose odluke dok su predstavnici nekog odsjeka ili dijela Fakulteta isključeni iz rada Vijeća. To nije tek načelni etički problem, nego će biti i pravno-proceduralni budući da rad i odluke takvog krnjeg Vijeća nemaju legalnost", istaknuli su, među ostalim, profesori i profesorice Filozofskog fakulteta. Odlukom plenuma, ukoliko do 3. listopada dekan Previšić samostalno ne odluči otići, blokada fakulteta je neizbježna. 

Gore istaknuti događaji tek su srž recentnih zbivanja, a eskalaciji - odnosno zahtjevu za odlaskom dekana i potrebi za uspostavom uvjeta za zakonito funkcioniranje institucije - itekako je doprinjelo i njegovo potpisivanje produžetka ugovora sa samim sobom unatoč činjenici da je dosegao dob za umirovljenje, sporan pokušaj razrješenja prodekanice za znanost Branke Galić, kaznene prijave protiv nje i profesorice Nadežde Čačinovič zbog "organiziranja nelegalnoga nastavka sjednice, uspostavljanja paralelnoga sustava upravljanja fakultetom te ometanja rada i narušavanja ugleda institucije", činjenica da je zaposlenicima fakulteta onemogućen pristup službenim dokumentima, ugovori s KBF-om i, na kraju, njegova opstrukcija odluke Vijeća o postupku pokretanja razrješenja. 

Unatoč svemu ovome, kako je rekao dekan Previšić u Otvorenom, "fakultet normalno funkcionira". Istovremeno, otvara se i pitanje odgovornosti rektora Damira Borasa, inače bivšeg dekana Filozofskog fakulteta, koji već mjesecima naočigled studenata, kolega i javnosti ignorira situaciju na najvećoj sastavnici Sveučilišta kojem predsjeda, da bi prije koji dan izjavio da "mora uzeti malo vremena i razmotriti kako se postaviti u novonastaloj situaciji".

"Na Fakultetu se događa vrlo ozbiljna suspenzija institucionalne demokracije i gomila nelegalnih radnji koje svakim danom sve više izlaze na vidjelo, od raspuštanja Studentskog zbora do produžetka radnog ugovora dekanu Previšiću nakon akademske godine u kojoj je napunio sedamdeset godina života, do, eto, zaštitara koji nas čuvaju o terorizma. Uglavnom, na Filozofskom fakultetu, kao i na Sveučilištu, otvorena je, s jedne strane, Pandorina kutija nelegalnosti, dok istodobno njime pokušava vladati gola sila", kaže Dean Duda s Odsjeka za komparativnu književnost u razgovoru za Lupigu i dodaje da do dekanovog odlaska - bilo razrješenjem, njegovom ostavkom ili rektorovom odlukom - mora doći odmah.  

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 23.09.2016

VEZANE VIJESTI

Studenti, nastavnici i javnost imaju pravo znati

Piše: Matija Mrakovčić
Inicijativa članova i zamjenika u Vijeću Filozofskog fakulteta i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja traže očitovanje rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa.

Ima li pilota u avionu?

Piše: Vatroslav Miloš
U novom nastavku birokratske tragikomedije u režiji Vlatka Previšića i Damira Borasa, raspušten je Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Relativno svjetovno

Piše: Vatroslav Miloš
Može li - uz žurno preuzimanje institucija prema modelu nove nacionalne paradigme - Filozofski fakultet u Zagrebu ostati bastion solidarnih ideja i dostupnijih znanosti i obrazovanja?