Kako digitalizirati ideju | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Kako digitalizirati ideju

Izložbama u Zagrebu, Ljubljani i Varšavi završit će međunarodni projekt Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi

  • A
  • +
  • -

Digitalizacija ideja: arhivi konceptualnih i neoavangardnih umjetničkih praksi projekt je koji je inicirao Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, a okuplja Muzej savremene likovne umetnosti Vojvodine, Modernu galeriju u Ljubljani i Muzej moderne umjetnosti u Varšavi. U sklopu projekta su organizirane tri izložbe: NOarhiv: 10 razloga za otvoreni digitalni arhiv konceptualne i neoavangardne umjetnosti (MSU NO galerija, od 17. travnja do 13. svibnja), Arhiv u nastajanju (17. travnja do 30. svibnja u Modernoj Galeriji u Ljubljani) i Tomislav Gotovac: It all started on the Rio Grande, where I Was a Male War Bride and saw the Tragic Hunt on the Battle Ground and heard The Glenn Miller Story (12. travnja do 26. svibnja u varšavskom Institutu Avangarde), koje će popratiti prezentacija arhiva i serija predavanja. Jezgru projekta čini internetska baza podataka, u sklopu koje je okupljena i predstavljena digitalizirana građa iz zbirki, arhiva i knjižnica partnerskih muzeja, kao i privatnih arhiva. 

Kako smo već pisali, serija izložbi krenula je s varšavskom posvetom Tomu Gotovcu, a 17. travnja biti će otvorena dva sasvim nova arhiva suvremene umjetnosti u Zagrebu i Ljubljani. Arhiv u nastajanju - Usmene povijesti, digitalni arhivi i veze izložba je koju je moguće pogledati u ljubljanskoj Modernoj galeriji. Funkcionirajući kao arhiv, ova se izložba bavi arhivima konceptualnih umjetničkih praksi koji nose snažnu poruku o nužnosti društvenih promjena i stremljenja ka slobodi. Slijedeći tu ideju, kustosi su ovaj finalnu prezentaciju nastojali koncipirati onkraj ustaljenih praksi arhiviranja i povijesnih kategorija. Budući da procese digitalizacije arhiva učestalo prati kritika instrumentalizacije i aproprijacije povijesnoumjetničkih praksi, koje uslijed muzealizacije gube svoj politički naboj, Arhiv u nastajanju ne predlaže jedan oblik niti pruža jedan način čitanja, već omogućuje mnogostruke pristupe informacijama kroz različite medije i vremenski različite sadržaje, uspostavljajući uvijek u novim oblicima, i samo pomoću veza, poseban način historizacije. 

Poseban dio ovog arhiva u nastajanju naslovljen je Usmene povijesti i omogućava mapiranje prošlosti sa stanovišta umjetnika i pojedinaca koji su djelovali u određenom društvenom i umjetničkom kontekstu. Riječ je o audio, video i tekstovnim zapisima koji govore o idejama, konceptima, principima i njihovim poticajima. Tako će u sklopu prezentacije biti predstavljeni razgovori s Markom Pogačnikom, Vladom Martekom, Zofijom Kulik i Balintom Szombathyjem. Pored intervjua s umjetnicima, arhiv/izložbu čine i sami radovi te dokumenti, koji tematiziraju materijalnost umjetničkog djela u odnosu na ideje te na proces kroz koji ono nastaje.  

Istog dana u Muzeju suvremene umjetnost u Zagrebu bit će otvorena izložba NOarhiv: 10 razloga za otvoreni digitalni arhiv konceptualne i neoavangardne umjetnosti. Ovaj postav, kojeg je osmislila Jasna Jakšić, temeljen je na deset tematskih cjelina koje nastoje argumentirati razloge za izvedbu javno dostupnih, digitalnih inačica umjetničkih radova, intervencija, časopisa, publikacija i dokumentacije. Postav izložbe, ravnopravno čine originalni radovi i dokumenti te sam digitalni arhiv, dajući na uvid cjelovite, digitalne verzije uz zaštićene izvornike. U Muzeju suvremene umjetnosti bit će moguće pogledati radove Marine Abramović, Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Włodzimierza Borowskog, Vlaste Delimar, Nuše i Sreča Dragan, Čedomira Drče, Grupe Bosch + Bosch, Grupe Kod, Grupe OHO, Grupe šestorice autora, Vladimira Gudca, Ivana Ladislava Galete, Sanje Iveković, Željka Jermana, Tadeusza Kantora, Eustachya Kossakowskog, Edwarda Kraśinskog, Ratomira Kulića, Vlade Marteka, Slavka Matkovića, Ivana Picelja, Porodice bistrih potoka, Bogdanke Poznanović, Mladena Stilinovića, Josipa Stošića, Balinta Szombathya, Darka Šimičića i Slobodana Tišme.

U sklopu zagrebačkog dijela programa, 18., 20. i 23. travnja moći ćete poslušati predavanja Aleksandra Davića i Gordane Nikolić, Laurencea Rassela te Richarda M. Stallmana. Više informacija pronađite ovdje

KP / Izvor: MSU

Objavio/la petra [at] kulturpunkt.hr 16.04.2012