Kako to mislite “što djelat”? | kulturpunkt

Vijesti Mediji

<

Kako to mislite “što djelat”?

Izbor iz tjedna u medijima: od povratka Milana Bandića na "mjesto zločina", preko Thomasa Pikettyja i uznemirujućih statistika, do riot grrrla i jeze u umjetnosti.

Piše: Vatroslav Miloš

Zoran Milanović i Thomas Piketty / FOTO: vlada.hr

Milan Bandić, najveći od svih hrvatskih gradonačelnika ikad, napokon je na slobodi. Njegovo nepravedno utamničenje, odlučio je tako Ustavni sud, grubo je kršenje ljudskih prava. Odlučio je Ustavni sud i da ne možete jamčevinu određenu za sumnjičenje za jedno kazneno djelo, k vragu, naplatiti zbog sumnje za drugo kazneno djelo. Gradonačelnik Bandić je, hvala na pitanju, na svome radnom mjestu

Istovremeno, kako prenose gotovo svi mediji u zemlji, u Hrvatskoj je potkraj veljače bilo "47 828 blokirana poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi je bilo i 317 224 građana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja". Iako je na godišnjoj razini "trend" blokada u opadanju, realnost ovrha i ovršnih radnji na svojoj je koži osjetilo 2,3 posto više građana i 1,2 posto poslovnih subjekata nego u siječnju. 

Prošloga je tjedna, u sklopu Filozofskog teatra, u zagrebačkom HNK-u gostovao Thomas Piketty, francuski ekonomist i, puno važnije, premijerov liebling čija knjiga Kapital u 21. stoljeću ravnodušnima ne ostavlja ni libertarijance ni marksiste. Snimku predavanja, koje je uživo prenosio HRT i HR, možete pogledati ovdje

Kathleen Hanna / Bikini Kill

"Statistike pokazuju kako je kultura u Srbiji ispala sa svih lista prioriteta građana. U osiromašenom društvu malo je onih čiji budžet nakon zadovoljenja elementarnih potreba omogućava još i dodatna izdvajanja za kulturnu potrošnju. Posljedično, kultura je postala ekskluzivna i elitna stvar koja se sve manje srami tako i predstavljati u službenim politikama", piše Marko Miletić na Biltenu. U Hrvatskoj je, budimo realni, situacija nešto bolja no itekako usporediva. Nejasna kulturna politika, prebacivanje odgovornosti kulturne potrošnje na platežnu (ne)moć pojedinca, sve manja izdvajanja za prosvjetu i znanost, marginalizacija lokalnih kulturnih točaka poput domova i centara za kulturu… "Primeri domova kulture i studentskih centara mogu poslužiti kao potencijalna alternativa ukoliko se kultura oblikuje i finansira tako da služi celom društvu, a ne samo dogmatičnom veličanju pojedinačnih uspeha i zadovoljstava. Pokušaji formulisanja drugačije kulturne politike, koji bi išli u tom pravcu, moraju uzeti u obzir stvaranje materijalnih osnova za kulturnu produkciju. Odnosno, borba za kulturu za svakoga je borba za privredu i ekonomiju koje će koristiti celom društvu", ističe na kraju Miletić. 

Četvrtak, 9. travnja, bostonski je gradonačelnik službeno proglasio Danom pokreta riot grrrl. Radi se o feminističkom kontrakulturnom pokretu koji je, prvenstveno kroz muzičku i fanzinsku proizvodnju, osnaživao djevojke i žene da u svoje ruke uzmu alate kulturne proizvodnje i bore se protiv patrijarhata, establišmenta, kapitalizma i svih oblika diskriminacije. Pokret je nasnažnije djelovao od početka pa sve do kraja 1990-ih godina, a njegovi se odjeci - kroz različite oblike umjetničkih, aktivističkih i medijskih praksi - itekako ogledaju i danas.

Engleski pridjev eerie teško se može precizno prevesti na hrvatski. Korijen mu je u srednjeengleskom eri, odnosno staroengleskom earg, a označava nešto jezovito, nadnaravno, uznemirujuće. U tekstu The eeriness of the English countryside engleski književnik i profesor engleske književnosti Robert Macfarlane piše o aktualnom prodoru te "engleske jeze" u književnost, popularnu muziku, film, likovne umjetnosti i ističe kako za nove generacije umjetnika to označava kulturnu i političku reakciju na suvremene krize i strahove, a ne tek neki neodređeni šok-efekt. 

FOTO: Ben Wheatley, A field in England

Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 13.04.2015

VEZANE VIJESTI

Solidarnost u doba kapitala

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od bolje povijesti novinarstva uz Feral i loše aktualnosti medija uz Zarez do upravljanja gradskim nekretninama i (para)akademskih karijera.

Mjesta zločina

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od ostavke Andree Zlatar Violić, preko Vijetnamskog rata i Erica Hobsbawma, do menstruacije i društvenih mreža.

Domovinski delikt

Piše: Vatroslav Miloš
Izbor iz tjedna u medijima: od domovinskog delikta i zahtjeva za nepravednijom raspodjelom dobara, preko Karla Krausa, do feminizma i punka.