Kako misliti spomenik revoluciji? | kulturpunkt

Vijesti Vizualne umjetnosti

<

Kako misliti spomenik revoluciji?

Izložba-akcija Jučer sutra kustosice Vesne Vuković bavi se memorijalima kao društvenim prostorom.

Spomenik na Petrovoj gori djelo je kipara Vojina Bakića koji je u u suradnji s arhitektom Berislavom Šerbetićem napravio arhitektonsko-plastičko djelo, u čijoj je unutrašnjosti bio smješten Muzej revolucije, etnografska zbirka, izložbeni prostori, biblioteka te (nedovršena) multimedijska dvorana. Spomenik na najvišem vrhu Petrove gore čitavo je desetljeće građen, uglavnom doprinosim Karlovčana, a otvoren je 1981. godine. Njegova se površina prostire na tri razine od gotovo tri tisuće metara kvadratnih, a nalazi se na svojevrsnoj ničijoj zemlji, terenu koji dijele tri općine i dvije županije. Ta je činjenica olakšala njegovu polaganu devastaciju, odnosno otimačinu oplate od nehrđajućeg čelika, koja traje već gotovo dva desetljeća.

"Spomenik pretpostavlja konzervaciju, čuvanje, utvrđeno sjećanje, dok revolucija pretpostavlja rušenje, obrtanje svijeta kakvog znamo i njegovog poretka. Spomenik revoluciji, dakle, za zadatak ima nadići ovu unutarnju kontradikciju, a to može samo kao spomenik koji živi društveni i politički život te izaziva na mišljenje. Kako danas misliti spomenik revoluciji? Narodno-oslobodilačka borba, kojoj je spomenik podignut, od samog početka je i međunarodna antifašistička borba i socijalna revolucija koja teži uspostavljanju drugačijih klasnih odnosa. Danas svjedočimo povijesnom revizionizmu i nacionalizaciji antifašističke borbe, koja u najboljem slučaju slavi nacionalno oslobođenje, a u najgorem, na fonu diskursa totalitarizma, pobraja poslijeratne žrtve. Spomenik revoluciji, dakle, za zadatak ima odbiti logiku nacionalnog zajedno s politikom viktimizacije, oteti emancipacijske dimenzije od konformizma sadašnjosti. Također svjedočimo i pojačanom akademskom interesu za socijalistički modernizam koji fetišizira formu partizanskih spomenika, otimajući ih tako specifičnom društvenom prostoru i njihovoj društvenoj funkciji i ulozi u političkom diskursu'', ističe kustosica Vesna Vuković, i poziva: ''Neka nam metalno oplošje ovog spomenika, njegova optički (još) aktivna oplata bude figura imaginativnog potencijala koji objekt sadrži, riječima Ješe Denegrija, impersonalan, kao da je površina nekog stroja''.

Galerija Nova otvara poziv za idejne prijedloge za Spomenik na Petrovoj gori. Poziv je otvoren svima koji se zanimaju za antifašističke spomenike i pitanje prostora koji oni danas mogu generirati, bez obzira na profesionalnu pozadinu. Formati prijedloga nisu propisani, a kreativno-izvođačke granice su otvorene. Prijedlozi će biti predstavljeni na izložbi-akciji Jučer sutra na lokaciji spomenika u listopadu te na izložbi u galeriji Nova u Zagrebu u studenom. Odluka da se izložba postavi, odnosno akcija izvede, u izložbenom prostoru spomenika na Petrovoj gori uvjetovana je važnošću da se otvori pitanje "site-specific" dimenzije spomenika i šire pitanje umjetničkog sadržaja u javnom prostoru.

Projekt se realizira u sklopu projekta kustoskog kolektiva WHW Početi najbolje što se može (Kako govorimo o fašizmu?) koji podržava program Kultura 2007-2013 Europske Unije. Sve detaljnije informacije pronađite ovdje.

Izvor: WHW / Foto: Tomislav Medak


Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 13.09.2012