Kapitalizam proizvodi nervozne, nesretne ljude | kulturpunkt

Kapitalizam proizvodi nervozne, nesretne ljude

Politička participacija i drugi oblici društvenog djelovanja i organiziranja mladih u Hrvatskoj sve je manja, kao i aktivno provođenje slobodnog vremena.

Piše: Martina Domladovac

Igor Ilić, Millennials / Generacija Y (Caravaggio, A Woman Asleep), 2013.

Zaklada Friedrich Ebert i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu predstavili su istraživanje provedeno u Hrvatskoj tijekom 2018. godine kojem je glavni cilj bio ustanoviti i analizirati stavove i obrasce ponašanja suvremene generacije mladih u različitim područjima kao što su obrazovanje, mobilnost, zapošljavanje, političke i druge vrijednosti. Istraživanje je dio šireg projekta te je na sličan način provedeno i u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Kosovu, Rumunjskoj, Sloveniji i Srbiji. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno na uzorku od 1 500 mladih u dobi od 14 do 29 godina. Provoditelji istraživanja Vlasta Ilišin, istraživačica iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Miran Lavrič sa Sveučilišta u Mariboru, te Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske i Sabina Glasovac, zastupnica SDP-a u Hrvatskom saboru na panelu održanom u sklopu predstavljanja istraživanja dotaknuli su se nekih specifičnih rezultata koji su iz njega proizašli i predstavili svoja razmišljanja iz perspektive rada na politikama za mlade kojima se sami bave. 

Iako nije eksplicitno istaknuto, daje se naslutiti kako razlog provođenja ovako opširnog istraživanja vjerojatno leži negdje u propitivanju korelacije socio-ekonomskog statusa, obrazovanja i mobilnosti sa životnim stavovima i vrijednostima, odnosno utjecaja nekih od osnovnih politika Europske unije na nove generacije u trenucima kada je strah od jačanja nacionalizma i rasipanja takozvanih europskih vrijednosti veći nego ikad. Studija se također referira na ranije istraživanje provedeno tik prije ulaska Hrvatske u EU kada su mladi smatrali da će upravo njihova generacija najviše profitirati od novog političkog saveza, pa se ovom studijom željelo vidjeti jesu li ta očekivanja bila opravdana ili postoje trendovi većeg nepovjerenja prema politikama EU.

Istraživanje dotiče neka opća mjesta koja se provlače kroz sva istraživanja i izvještaje i gotovo ih je nepotrebno više spominjati. No ponovimo ih još jednom. Kao jedan od najvažnijih vrijednosti i ciljeva mladi su istaknuli osamostaljivanje i stvaranje vlastitog doma, no visoka nezaposlenost pri tome je najveća zapreka. Više od polovice mladih ne radi u struci, a pola ispitanika nije imalo siguran i stalan posao. Prosječan radni tjedan duži je od zakonski propisanog, a plaće mladih niže su od državnog prosjeka. Najviše rangirano očekivanje – sigurnost na random mjestu - u potpunoj je suprotnosti s trenutnim trendovima sve veće prekarizacije tržišta rada. 

Možda najzanimljivije bilo je izlaganje Mirana Lavriča koji je usporedio rezultate hrvatskog istraživanja sa zemljama u okuženju. Pokazalo se kako su u Hrvatskoj mladi izrazito apatični i njihova politička participacija kao i sudjelovanje u drugim oblicima javnog života najniža je od ispitanih zemalja. Spomenuto je i kako su nezavisnost, osobni razvoj i obitelj najveće vrijednosti mladih u Hrvatskoj, no još uvijek su u postotku niže od ispitanika u drugim zemljama. Zanimljivo je i kako mladi u Hrvatskoj najviše europski identitet osjećaju svojim i općenito smatraju da bi Hrvatska trebala ostati u Europskoj uniji. No to također znači, ističe Lavrič, da je mogućnost emigriranja iz takvih zajednica također viša. Pokazalo se i kako iz zemlje najviše odlaze obrazovani i mladi iz obitelji višeg socio ekonomskog statusa koji imaju potrebne resurse za odlazak, dok u zemlji ostaju manje obrazovane i siromašnije osobe. Možda treba i spomenuti kako je edukacijska mobilnost najniža u regiji, no takvi rezultati potencijalno su uzrokovani činjenicom da su osobe koje su participirale u studentskoj razmjeni u većoj prilici emigrirati iz zemlje.

Osim uobičajenih političkih stavova i ekonomskih mogućnosti, istraživanjem je adresirana i kultura provođenja slobodnog vremena, a mladi u Hrvatskoj prednjače u odgovoru da u slobodno vrijeme "ne rade ništa" ili igraju igrice. Najčešće aktivnosti provođenja slobodnog vremena vezane su uz zabavu, odmor i dokolicu, dok se najmanje bave kreativnim aktivnostima i društvenim aktivizmom. To je posebno problematično iz perspektive kulturne participacije i potencijalnog razvoja kulture mladih koja bi trebala nastajati upravo u kontekstu provođenja slobodnog vremena. Lavrič ističe kako je vidljiv nedostatak nekonvencionalne participacije mladih u društvu. Za usporedbu, u Sloveniji je konvencionalna participacija, primjerice putem izbora i formalnog političkog djelovanja jednako niska kao u Hrvatskoj, no upravo djelovanje kroz centre mladih i druge vrste organiziranja puno je češće i uobičajenije. Miličević je istaknuo da ovakvi rezultati ne čude pošto se ničime ne potiče politička participacija mladih i vrlo im se jasno daje do znanja da ih nitko nema namjeru saslušati, a mladi su svjesni da je bilo kakav angažman unaprijed izgubljena bitka. Čini se kako upravo ta situacija svima najbolje odgovara jer mladi tako ne čine društvenu skupinu koja bi predstavljala prijetnju uspostavljenom poretku i mimo predizbornih kampanja nitko se ovim pitanjem zapravo ne treba baviti. 

Uz Sloveniju, mladi u Hrvatskoj najmanje su zadovoljni životom i optimistični oko svoje budućnosti. Također, vidljiv je daljnji porast individualizma kod novih generacija i povlačenje u privatan, samotan prostor, kao i porast razine stresa i kompeticije. "To nije iznenađenje", kaže Lavrič, "kapitalizam proizvodi individualizam i nervozne, nesretne ljude".

 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 08.03.2019

VEZANE VIJESTI

Ne postoji planet B

Piše: Martina Domladovac
Masovni učenički štrajkovi i globalni prosvjedi za donošenje oštrijih zakona u borbi protiv klimatskih promjena, pokazuju da mladi nisu nimalo apatični kao što ih se često prikazuje.

Za mlade to zemlja nije

Piše: Luka Ostojić
Predviđanje budućnosti društva nije zahvalan zadatak, pogotovo na našim prostorima gdje je čovjek tijekom svog života mogao živjeti u šest različitih država bez da napusti kuću.

Nezaobilazna uloga nezavisne kulture

Razgovarala: Matija Mrakovčić
O rezultatima istraživanja o kulturnim potrebama i kulturnom kapitalu mladih u gradovima na jadranskoj obali govore autori Krešimir Krolo, Sven Marcelić i Željka Tonković.