"Khadak" - vizualna bajka o Mongoliji | kulturpunkt

Kulturoskop Kritika

<

"Khadak" - vizualna bajka o Mongoliji

O zadnjim filmovima petoga izdanja Zagreb Film Festivala, belgijskom filmu "Khadak" te slovenskom filmu "Pijetlov doručak" čitajte u izvještaju Krešimira Košutića.

Krešimir Košutić

Ove je godine na Venecijanskom filmskom festivalu film belgijskih redatelja Petera Brosensa i Jessice Woodworth dobio nagradu za najbolji debitanski dugometražni igrani film. Film će vam se ili izuzetno svidjeti ili neće nikako. Ili ćete izići nakon petnaest minuta, ili ćete ga odgledati u jednome dahu zapanjeni i posve opčarani. On nam pripovijeda o mongolskoj obitelji koja je primorana napustiti svoj prastari nomadski način života jer su vlasti razglasile da hara neka opaka zarazna životinjska bolest. No to je laž. Ali vlastima se ne suprotstavlja.

Nomade prisilno preseljavaju u sablastan grad usred mongolske stepe kako bi ovi bušili rudarska okna, iskopavali i transportirali ugljen. Vjekovni je životni krug prekinut. Umjesto suživota s prirodom ona se sada bezobzirno ranjava. Modernizacija prodire bez pitanja i zastajkivanja. Proizvodnja mora teći, a obmana je u korist zajednice. Tako možda mniju vlastodršci. No ljudi su nesretni. Pa za koga onda sve to čine? Za njihov boljitak? Teško. Za boljitak njihove djece? Vjerojatno još manje. Tko ubire dobit, ipak se može pretpostaviti. Sav ovaj sadržaj nije uklopljen u dokumentaristički filmski postupak, nego je društvena kritika provedena na vizualno raskošan i iznimno poetiziran način. I kao što sam već napisao, to će ili odbiti ili privući. Ako volite lirski intonirane filmove, ovaj film ne smijete propustiti. U njem nema preveć radnje, vidljivih sukoba i napetih obrata, ali zauzvrat zato dobivate predivno skladane kadrove i prekrasnu glazbu. Pravu filmsku poemu.

Znatno je klasičniji film Marka Naberšnika. To je pripovijest o mladiću Đuri koji u potrazi za poslom dolazi raditi kod staroga automehaničara Gajaša u njegovu radionicu blizu Radgone. Gajaš živi sam, a i Radgona poput svih manjih mjesta ima svoga mjesnoga tipa s kojim se ne može. On se zove Lepec i u svojoj gostionici podvodi prostitutke iz istočne Evrope. Dakako, on ima lijepu i mladu ženu, koja je usto tankoćutna i neshvaćena, uz puno slobodnoga vremena, pa se ljubav između nje i mladoga Đure jednostavno morala začeti. A Lepec nije tip kojega ćete vući za nos. Ni stari Gajaš, iako je većinu vremena poput razdražljiva i mrzovoljna pijanca koji lako plane ali i lako se ugasi, ne prašta ako mu dirnete u ponos. Sukob je neminovan. Iz napisanoga se razabire da sadržaj nije ništa izvorno (scenarij je načinjen po istoimenome romanu Ferija Lainščeka).

Mlad uljez koji svojom pojavom narušava mjesnu rutinu i začinje ljubavnu vezu sa ženom s kojom to ne bi smio stari je trilerski postupak veoma čest u američkome filmu noiru, a i Viscontijeva Opsesija (Ossessione) počiva na sličnome zapletu. Ustvari, da sad počnem nabrajati filmove u kojima mlad ali privlačan, ili naivan momak, čini preljub sa ženom mjesnoga silnika ili bogataša, tko zna kada bih završio. Privlačnost Slovenčeva filma nije u tome. Ako već niste velik ljubitelj Severine Vučković, poput staroga Gajaša, a koja se i glavom i stasom pojavljuje u filmu, onda makar treba reći da je gluma Vlade Novaka koji tumači Pištu Gajaša prava mala majstorija. Ako ni zbog čega drugoga, film vrijedi vidjeti zbog toga.

U biti je to film više o rutini mjesnoga života, malomišćanskoj turobnosti, gdje se propuštene životne prilike više ne mogu nadoknaditi. Svakodnevno opijanje, kartanje do ranih jutarnjih sati i prežderavanje, uz neko neizostavno društveno ili spolno zastranjenje, tada su valjda jedine mogućnosti. Doduše, cinično bi se mogli upitati: Događa li se to samo u malim mjestima? Dašto da ne. Ali u gradu makar možete imati iluziju da se to da promijeniti. Ovdje nemate čak ni to.

Dosadašnji tekstovi o ZFF-u na Kulturpunktu:
Milić daje nov polet hrvatskom filmu
Srijeda na 5. Zagreb Film Festivalu
Budućnost hrvatskog filma u Kockicama

5. Zagreb Film Festival započeo anatomijom nasilja

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 26.10.2007