Kinematografija satelitske države | kulturpunkt

Vijesti Film

<

Kinematografija satelitske države

Knjiga povjesničara filma Daniela Rafaelića donosi stručnu, opsežnu i razumljivu povijest kinematografije Nezavisne Države Hrvatske.

Detaljnom analizom svih filmova i filmskih žurnala proizvedenih u NDH kao i sintezom nekoliko tisuća pronađenih i obrađenih arhivskih dokumenata iz Zagreba, Beograda, Berlina i Rima autor knjige Kinematografija u NDH portretira kinematografiju satelitske države čiji se propagandni uzusi doslovno preklapaju s onima nacističke Njemačke. Ipak, brojni kinematografski disidenti pružali su otpor vladajućem represivnom aparatu te se i o njima prvi put govori.

Do sad neviđeni rukopisi, fotografije i filmski plakati po prvi su put publicirani, kao i brojni rariteti koji se čuvaju u svjetskim filmskim arhivima. Zasebni dio knjige čine intervjui s nekima od najvažnijih aktera filmskih djelatnosti toga vremena, koje je autor knjige uspio napraviti prije njihove smrti. Knjiga pisana u formi znanstvenog rada, na pristupačan način ocrtava kinematografsku, ekonomsku, socijalnu i općekulturalnu potku svih grana kinematografije. Knjiga sadrži 350 kartica teksta, preko dvjestotinjak fotografija, desetak reprodukcija filmskih plakata i pedesetak originalnih dokumenata. Knjigu je izdala naklada Ljevak.

Daniel Rafaelić rođen je 1977. godine u Bitoli. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je povijest, upisao poslijediplomske studije hrvatske povijesti te moderne i suvremene hrvatske povijesti. Bio je zaposlen u Hrvatskoj kinoteci - Hrvatskom državnom arhivu od 2002. do 2010. godine. Radi na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu kao asistent je u nastavi i ispitima od 2003. do 2008. Od 2010. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta redovito drži tri izborna kolegija te od 2013. na Odsjeku za psihologiju započinje s predavanjima Psihopatologija i film.

Usmjeren je istraživanju domaće i svjetske filmske povijesti kao i istraživanju filmskih arhiva s ciljem pronalaska zaboravljenih i izgubljenih filmskih zapisa iz Hrvatske. U filmskim arhivima u Beču (2003.) i Berlinu (2008.) pronašao je i nakon 60 godina doveo u Hrvatsku te prikazao izgubljene filmove Oktavijana Miletića Kroatisaches Baurenleben (1943.) i Agram. Die Hauptstadt Kroatiens (1944). Za doprinos istraživanju hrvatske filmske baštine nagrađen je 2010. godine nagradom Vjekoslav Majcen Hrvatskog društva filmskih kritičara.

Izvor: Moderna vremena Info / Fotografija: Youtube screenshot

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 19.12.2013