Klasni determinizam Stuarta Halla i tko je čiji | kulturpunkt

Kulturoskop Intervju

<

Klasni determinizam Stuarta Halla i tko je čiji

Iz razgovora sa sociologom Benjaminom Perasovićem na temu supkultura. Cjelovit tekst i linkovi na ostale dijelove razgovora dostupni su

Razgovarao: Stjepan Jureković
  • A
  • +
  • -

KP: Smatrate, dakle, da se na supkulture ne može gledati isključivo iz klasne perspektive?

B.P.: Taj klasni determinizam koji izbija iz njihovih radova meni se čini u najmanju ruku pretjeranim, pogotovo za neku primjenu u našim uvjetima, a čak se pitam i da li je to tada stvarno i u Engleskoj izgledalo tako. Istraživanja supkultura u Hrvatskoj pokazala su da se barem u našoj sredini, s tezom da su punkeri radnička klasa, a hipici srednja, ne može ništa napraviti. Čak ne mora netko biti ni sociolog da to uoči, a da samo malo poznaje scenu.

Normalno da ja nikad nisam tvrdio da je socijalni status nečijih roditelja potpuno irelevantan u procesu subpkulturalizacije adolescenta. Ne mislim ja da je to irelevantno, dapače, mislim da to svakako igra bitnu ulogu, ali ne toliko isključivo determinističku kako se to može isčitati iz radova autora Birmingemske škole. Mislim da je pokret kontrakulture na neki način nepravedno reduciran na supkulturu srednje klase i mislim da se emancipatorski potencijali pokreta kontrakulture u radovima birmingemaca nisu uočili na adekvatan način.

Na kraju krajeva, europski odjek pokreta kontrakulture bio je na dijelu od kraja 70-tih do sredine 80-tih kada nastaje tzv. zelena paradigma. Činjenica da je iz nekog pokreta nastala politička stranka koja je čak ušla i u Bundestag, mislim 1983., a kasnije i u mnoge druge parlamente, dokaz je da alternativnu scenu nije moguće ograničiti na klasno pitanje. Pretjerani klasni determinizam i potcjenjivanje kontrakulturnih pokreta mrlje su na njihovom intelektualnom radu. Na koncu, zamjeram im potcjenjivanje događanja na sceni elektronske glazbe u kojoj sudjeluju i mladi ljudi iz radničke klase i mladi iz srednjih klasa. Što su recimo Travellersi ili New age gipsyes? Što su skvoteri, što su ljudi poput Spiral Tribe-a, što su sljedbenici i ljubitelji Goa trance scene? U sve se te pokrete uključuju i mladi iz radničke klase, a ne samo djeca bogatih roditelja koja su okrenula leđa tom svijetu.

Mnogi su primjeri pripadnika radničke klase, ljudi koji su bili nezaposleni, koji su išli putovati, koji su otišli na selo jer jednostavno nisu imali više mogućnosti u gradu ni živjeti, niti raditi. To nisu samo djeca bogatih koja, eto, zato jer su bogata mogu okrenuti leđa civilizaciji. S obzirom na polemiku koja se odvijala krajem 60-tih i početkom 70-tih oko toga što je kontrakultura, što je hipi pokret, a što su studentski pokreti, mislim da je taj Hallov tekst pun dogmatizma, predrasuda i stereotipa prema hipi pokretu i prema kontrakulturi uopće.

Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 20.06.2007