Komercijalizacija simbola patnje i stradanja | kulturpunkt

Komercijalizacija simbola patnje i stradanja

Nedavno korištenje spomen područja Jasenovac i drugih mjesta stradanja u komercijalne svrhe samo je nastavak već započete turistifikacije antifašističkih spomenika.

Piše: Martina Domladovac

Valley Eyewear, australska modna marka skupih naočala početkom srpnja proslavila se kampanjom BlackZero kojom promoviraju jednu liniju svojih proizvoda. Kampanju su odlučili snimiti na spomen područjima na prostorima nekadašnje Jugoslavije koristeći spomenike masovnim stradanjima i antifašističkim bitkama kao pozadine reklame. Fotografije i zračne snimke koje reklamiraju naočale, ali modele prikazuju s leđa ili tako da im se lice jedva nazire, posebno su izazvale pažnju u zemljama bivše Jugoslavije nakon što su ljudi prepoznali lokalitete na kojima su snimljene, o čemu je vijest prvi prenio Antifašistički vjesnik

Spomen područje Jasenovac, mjesto nekadašnjeg najvećeg ustaškog logora na kojem je 1966. godine podignut spomenik arhitekta Bogdana Bogdanovića iskorišteno je kao kulisa reklamne kampanje. Uz jednu od fotografija podijeljenih na društvenim mrežama stoji kako je "snimljena u Hrvatskoj kraj spomenika podignutog u sjećanje na stotine tisuća ljudi stradalih na ovom mjestu", nakon čega su ležerno pobrojane zahvale timu, pretpostavlja se, osoba zaslužnih za kampanju. Drugi lokalitet bio je Spomenik revoluciji naroda Moslavine u Podgariću kipara Dušana Džamonje iz 1967. godine, gdje se nalazi i spomen-kosturnica u kojoj su sahranjeni posmrtni ostaci oko tisuću  boraca poginulih u borbi protiv fašizma. Jedna od fotografija iz ove serije, kako prenosi Antifašistički vjesnik, vjerojatno je preuzeta iz Muzeja Jugoslavije u Beogradu, a prikazuje svečano otkrivanje spomenika na kojem je prisustvovalo jugoslavensko političko rukovodstvo. Fotografiju prati teško odgonetljiv natpis: "History repeating itself…. Welcome to 'BLACK ZERO'", s neizostavnim, ali prilično jasnim: "available early May". 

Nakon uzastopnih pritisaka i poziva na bojkot, vlasnik tvrtke Michael Crawley ispričao se javnosti, a s njihove stranice i društvenih mreža postepeno je uklonjena većina fotografija sporne kampanje. Ovaj slučaj također je pokrenuo novu raspravu o bezobzirnoj komercijalizaciji spomen područja i mjesta sjećanja, jer iako se radi o javnim površinama, simbolička važnost ovih spomenika trebala bi biti važnija od njihove estetske i pogotovo komercijalne vrijednosti. No iako je kod nas komercijalna eksploatacija spomen područja još uvijek relativno svježa pojava, preispitivanje načina tretiranja spomenika stradanja, napose žrtava ratova 20. stoljeća, počelo je sa stasanjem poratne generacije koja o ovim događajima nema osobna iskustva. Iako se odmah nakon Drugog svjetskog rata činilo kako tragedija ovih razmjera ne samo da ne smije, nego ni ne može biti zaboravljena, danas vidimo kako se s nekada bjelodanim činjenicama vrlo lako manipulira, a neupitne vrijednosti kao što je antifašizam ponovno su stavljene na razmatranje. 

Nekadašnji koncentracijski logori očuvani su i zamrznuti u vremenu upravo kako bi ostali "vječni podsjetnik" na nezamislivu nepravdu, no u kapitalističkom duhu repetitivni dolasci na mjesto stradanja neizbježno su postali turistički potencijal. Daljnjoj turistifikaciji doprinio je dolazak druge i treće poratne generacije koja više nema osobna sjećanja na tragične događaje već na komemorativnim mjestima traže povezanost sa svojim roditeljima ili djedovima i bakama. Turističku ulogu logora kao što je Auschwitz već su obrađivali razni umjetnici postavljajući pitanje "hoće li, nakon što posljednji svjedok stradanja u logorima umre, Auschwitz postati samo mračni pop-kulturalni motiv i svojevrsni horor Disneyland". Nešto ekstremniji primjer stranica je Yolocaust čije ime dolazi od popularne krilatice s društvenih mreža YOLO (you only live once) i Holokaust. Stranicu je pokrenuo izraelsko-njemački pisac But Shahak Shapira razočaran načinom na koji se mnogi posjetitelji odnose prema spomenicima Holokaustu, a na njoj je počeo objavljivati fotografije preuzete s društvenih mreža na kojima posjetitelji veselo poziraju ispred simbola patnje i stradanja. U pozadine takvih fotografija Shapira je počeo umetati stvarne prizore iz koncentracijskih logora kako bi podsjetio na pravo značenje tih spomenika.

Na sličnom tragu javlja se i novootkrivena fascinacija antifašističkim spomenicima na prostoru Jugoslavije. Modernistički zahvati u pustom krajoliku postali su lagani klikbejt za internacionalnu publiku koja zna malo ili ništa o povijesti i kulturnoj tradiciji Jugoslavije. Organizirane turističke ture od jednog do drugog spomenika idući su korak koji čekamo. Dio te popularnosti zasigurno dolazi i iz postepenog otkrivanja do sada relativno nedostupnog znanja, no velik dio zapadnjačke fascinacije Istokom, ističu neki autori, posljedica je svojevrsnog orijentalizma. Komercijalno iskorištavanje tog interesa, čak i kad su u pitanju simboli najvećih stradanja, posve je logično i očekivano.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 24.07.2018

VEZANE VIJESTI

Svako imenovanje proizvod je neke politike

Piše: Martina Domladovac

U suradnji udruge SF:ius i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju objavljena je edicija Hrestomatija, na temu Zagreb grad heroj: prakse sjećanja na NOB.

Umjetnost u prisvajanju

Piše: Ivana Pejić

Programom Svijet te je dužan živjeti II koji prikazuje širok raspon aproprijacijskih praksi predstavljen je medijski arhiv DIVA Station.

Iskustvo Auschwitza

Piše: Martina Domladovac

Krakovska izložba kroz suvremene radove poljskih, izraelskih i njemačkih autora prikazuje tri tragedije iz tri različite perspektive.