Konstrukcije identiteta | kulturpunkt

Vijesti Slobodna kultura

<

Konstrukcije identiteta

U kontekstu u kojem dijalog između prošlosti i sadašnjosti nikada ne završava, projekt Kulturne memorije ima svoje adresate.

  • A
  • +
  • -

Odjel za sociokulturne projekte zagrebačkog Centra za kulturu Trešnjevka najavljuje jesenske sesije već poznatoga projekta Kulturne memorije. Radi se o interdisciplinarnom projektu koji se bavi problematikom vezanom uz propitivanje različitih načina konstruiranja javnog sjećanja te ulozi kulturnih memorija u formiranju kolektivnog identiteta.

Kulturne memorije kao područje istraživanja u posljednjih dvadeset godina postaju sastavni dio raznih disciplina: od antropologije, sociologije, kulturne geografije, povijesti, kulturnih studija do književnosti, studija performansa, povijesti umjetnosti i filmskih studija. U kontekstu u kojem dijalog između prošlosti i sadašnjosti nikad ne završava, način na koji pojedinci i čitave zajednice pamte prošlost i identificiraju se s njome složen je proces artikuliran kroz različitosti i sličnosti te oblikovan raznim značenjima koje pridajemo tim pojmovima. Ovaj se projekt bavi kulturnim memorijama koje su formirane izvan formalnih povijesnih diskursa, ali se u tim diskursima artikuliraju, te analizom procesa kojim su memorije postale dio popularne kulture. Istražuje se različita građa, poput performansa, usmene povijesti, filma, umjetnosti, urbanoga prostora, s posebnim osvrtom na analizu popularizacije memorije odnosno analizu načina na koji je sjećanje ispripovijedano kroz popularnu kulturu.

Projekt okuplja, povezuje i potiče na suradnju umjetnike, aktiviste, studente i samostalne istraživače koji se bave uključivanjem kulturnih memorija u svoj istraživački rad. Realizira se tijekom deset susreta u dva ciklusa istraživačkih radionica i tribina. Svibanjski odnosno lipanjski ciklus nastavlja se u listopadu i studenom najavljenim predavanjima i radionicama Renate Jambrešić Kirin (ženska sjećanja i sjećanja na žene iz prvih godina socijalizma), Tomislava Pletenca (povezanost traumatičnog iskustva, sjećanja i jezika), Maje Dubljević i Tanje Petrović iz Documente (osobna sjećanja na ratove i druge oblike političkog nasilja), Džemala Sokolovića (o manje poznatoj, a svjetlijoj strani bosanske tragedije) te Nikice Gilića i Rajka Petkovića (memorija i sjećanje na primjerima iz klasika filmske umjetnosti).

Autorica i voditeljica projekta je Senka Božić, a detaljnije informacije o predavanjima, koja su slobodna i besplatna, možete pronaći ovdje.

KP / CKT

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 03.10.2012