Korak prema izlazu iz limba | kulturpunkt

Korak prema izlazu iz limba

Tribina ZPC – model javno civilnog partnerstva reaktualizirala je potrebu za samostalnom institucijom kakvu zagrebačka plesna scena treba i zaslužuje. 

Piše: Hana Sirovica

FOTO: Slučaj ZPC / Autonomija plesu

  • A
  • +
  • -

Pitanje sudbine Zagrebačkog plesnog centra pitanje je čija nerazriješenost predstavlja bolno mjesto u kolektivnom tkivu plesne, kao i šire kulturne scene, a nedavno ga je ponovno javno otvorila tribina u organizaciji Udruge plesnih umjetnika Hrvatske. 

Podsjetimo, Zagrebački plesni centar otvoren je 2009. godine, kada je dovršena prenamjena bivšeg kina Lika u Ilici. Nakon što je sedam godina njime upravljala udruga Hrvatski instut za pokret i ples, jedini gradski prostor u potpunosti namijenjen plesu 2016. godine odlukom tadašnjih gradskih vlasti pripojen je Zagrebačkom kazalištu mladih, usprkos snažnom otporu plesne zajednice. Okupljeni u inicijativu Autonomija plesu i Plenum Zagrebačkog plesnog centra, plesni umjetnici_e organizirale su niz akcija, okupljanja i javnih događanja kojima su reagirali na isključivanje plesne struke iz odlučivanja o tom ključnom resursu za plesnu scenu, zagovarajući i osmišljavajući održivija i pravednija prostorna rješenja za ZPC. Značajan dio plesne zajednice, okupljen oko spomenutih inicijativa te Udruge plesnih umjetnika Hrvatske i Udruge profesionalnih plesnih umjetnika PULS, tada se zauzimao za uspostavu javno-civilnog partnerstva kao modela upravljanja zgradom. 

Potaknute promjenom gradske vlasti, ove su udruge u lipnju ponovno pokrenule razgovor o plesnom centru te oformile koordinacijski tim čije su članice Nina Križan, Zrinka Užbinec i Ana Kreitmeyer na online tribini predstavile prvi nacrt organizacijskog modela nove ustanove. Nacrt je to nastao na temelju istraživanja s fokus-grupama koje su činili predstavnici različitih generacija plesne scene s iskustvima rada u Hrvatskoj i inozemstvu, predstavnici ustanova i akteri s poznavanjem različitih organizacijskih modela u kulturi. Smjernice za model organizacijske strukture ZPC-a su nastale na temelju njihovih prijedloga, a ponovno slijedeći model javno-civilnog partnerstva koji se od javnih gradskih ustanova razlikuje po tome što odgovornost za upravljanje ustanovom dijele grad i organizacije civilnog društva, u ovom slučaju strukovne udruge plesnih umjetnika_ca. Hibridne ustanove utemeljene na javno-civilnom partnerstvu postoje u različitim oblicima, stoga se značajan dio istraživanja usmjerio iznalasku onog oblika koji bi najbolje odgovorio na potrebe plesne zajednice. 

Kako su objasnile članice koordinacijskog tima, kao ključan se problem tijekom istraživanja pokazala prezentacijska nevidljivost plesne scene, pa odgovori ispitanika_ca ukazuju na potrebu za plesnom institucijom koja će biti prepoznatljiva u programskom smislu. S druge strane, činjenica jest da plesnoj sceni kronično nedostaje prostora za rad, a posebice za izvedbe repriza, stoga će nova ustanova sasvim izgledno imati važan i nimalo lak zadatak da pronađe ravnotežu između dviju funkcija: ustanove s jasnim i vidljivim identitetom te prostornog servisa koji pruža stabilnost sceni. Imajući na umu tu dvojaku funkciju, nacrt modela koji se nalazi u ranoj fazi predviđa mandatni, rotacijski mehanizam izbora vodstva (odnosno ravnatelja) ustanove, kao i zasebno savjetodavno, kolektivno programsko tijelo. Na taj način, istaknule su članice koordinacijskog tima, nadaju se u upravljanju novom ustanovom u što većoj mjeri zastupiti struku, njezino višeglasje i mehanizme kolektivnog odlučivanja koji predstavljaju specifičnost i snagu naše plesne zajednice. 

Ipak, valja imati na umu i kako prostor bivšeg kina u Ilici nikako ne može riješiti sve prostorne potrebe za ples, i njegova se arhitektonska nedostatnost također isticala kao problem u odgovorima ispitanika_ca. Nova institucija, onakva kakvu zagrebačka i hrvatska plesna scena treba i zaslužuje, za ispunjavanje potreba struke morat će aktivno raditi na uspostavi ekosustava u koji će uključiti i druge institucije u kulturi kroz različite vrste suradnji. Drugim riječima, uz stabilnost i vidljivost, ovo istraživanje i model koji je iz njega proizišao upućuju i na otvorenost kao važnu karakteristiku budućeg Zagrebačkog plesnog centra. Nacrt ustroja koji su članice koordinacijskog tima izložile na tribini predstavlja inicijalnu fazu promišljanja o ovim problemima i predstoji mu proces dorade u konzultaciji sa strukom, ali svakako predstavlja nov i značajan korak prema izlazu iz dugogodišnjeg infrastrukturnog limba u kojem se nalazi zagrebačka plesna scena.

Objavio/la hana [at] kulturpunkt.hr 24.01.2022

VEZANE VIJESTI

Prema novim oblicima komunalnosti

Piše: Lujo Parežanin

Istraživanje u sklopu projekta Autonomija plesu 007 – 017 govori o trajnoj i sustavnoj nebrizi države i ključnih institucija u kulturi za preživljavanje suvremenog plesa.

Model nove javne kulture

Piše: Matija Mrakovčić
Što je civilno-javno partnerstvo, što demokratizacija upravljanja kulturnim ustanovama podrazumijeva, te što o svemu tome misle kandidati za gradonačelnika i skupštinu grada Zagreba?

Sustavno zanemarivanje plesa

Piše: Lujo Parežanin
Akcije plesne zajednice usmjerene su na zagovaranje transparentnog upravljanja Zagrebačkim plesnim centrom, kao i na opću promjenu kulturne politike i načina upravljanja javnim dobrima.