Kreativni poslovni modeli | kulturpunkt

Vijesti Financiranje

<

Kreativni poslovni modeli

Na koji način umjetničke i kulturne organizacije mogu povećati vlastite prihode ili izvore za razvijanje održivih praksi bez kompromitiranja svojih vizija, misija i neprofitnih vrijednosti?

Pripremila: Matija Mrakovčić

FOTO: Melkweg/Facebook

Europska mreža kulturnih centara Trans Europe Halles (TEH), koju su osnovali umjetnici i građani, okuplja 58 multidisciplinarnih kulturnih centara i 17 pridruženih organizacija u tridesetak europskih država. Koristeći podatke prikupljene kvalitativnim upitnikom u 45 nezavisnih kulturnih centara koji djeluju u 27 europskih država, izvještaj pod nazivom "Kreativni poslovni modeli: Uvidi u poslovne modele kulturnih centara mreže Trans Europe Halles" analizira pojam kreativnih modela u kulturnim organizacijama i pruža informacije i uvide u njihovo poslovanje, upravljanje i organizacijske modele. 

Među 45 nezavisnih kulturnih centara mreže TEH, naprimjer, nizozemski Melkweg ima budžet od 12 milijuna, dva puta veći od sljedećeg centra po veličini. Stoga izvještaj uključuje rezultate koji poslovanje tog centra uzimaju u obzir, ali i rezultate bez njegova sudjelovanja. Što se tiče strukture centara, 82% su neprofitne organizacije dok 18%  ima profitnu legalnu strukturu. Konkretnije, 54% centara vode udruge, 18% zaklade, 2% humanitarne organizacije, 22% društava s ograničenom odgovornošću i 2% u partnerstvu. Što se tiče lokacije centara, od onih koji djeluju u urbanom kontekstu, njih 53% nalazi se u centru grada, dok ih je 38% na gradskoj periferiji. Vlasništvo nad centrima pokazuje da ih je 53% javno, 42% privatno, a 5% centara vlasnici su prostora u kojima rade i djeluju. 58% ih plaća najam. U prostorima centara u 78% slučajeva nalazi se bar, u 47% kafić, 33% restoran, 22% dućan, 24% prodajna galerija, dok 16% centara nema takve ili slične prostore.

Od 2008. godine, javna izdvajanja za umjetnost i kulturu izrazito su smanjena uslijed financijske i ekonomske krize. Umjetničke i kulturne institucije i organizacije nalaze se na prekretnici, navodi se u izvještaju, gdje moraju pronaći nove načine upravljanja i financiranja. Na koji način mogu povećati vlastite prihode ili izvore za razvijanje održivih praksi bez kompromitiranja svojih vizija, misija i neprofitnih vrijednosti? Izvještaj o poslovnim modelima kulturnih centara većinom je usredotočen na kreativne i kulturne industrije, čiji je pojam i zamah mnogo snažniji i razrađeniji u Europi nego na domaćem terenu. No, izvještaj nije fokusiran na multinacionalke, velike korporacije ili poduzeća IT sektora, koliko na mala i srednja poduzeća i neprofitne organizacije koje djeluju u kulturnom sektoru. Izvještaj obrađuje tipologiju organizacijskih struktura i modela upravljanja, prostora u kojima rade, najčešće programske i s njima povezane menadžerske aktivnosti, ekonomska i financijska pitanja te pitanja vezana uz usluge koje organizacije pružaju i gospodarske djelatnosti koje obavljaju.

Izvještaj preuzmite ovdje.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 09.12.2015

VEZANE VIJESTI

Stvaranje javnih prostora po mjeri građana

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Darkom Ciglarom razgovarali smo o prostornim mogućnostima i zagovaračkim kapacitetima organizacija u kulturi, aktivnostima Inicijative 1729/2 i stvaranju Društvenog centra Čakovec.

Hibridne ustanove postaju nužnost

Razgovarala: Matija Mrakovčić
S Damirom Batarelom razgovaramo o modelima korištenja i upravljanja prostorima Palacha, Marganova i Filodrammaticae, suradnjama i mogućnostima riječke nezavisne kulturne scene.

Sve su nam potrebniji novi prostori društvenosti

Razgovarala: Janja Sesar
O povijesti borbe za prostore nezavisne kulture u Zagrebu i ulozi nezavisne kulturne scene danas razgovaramo s Eminom Višnić.