Kritika kapitala kao sveobuhvatnog društvenog odnosa | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Kritika kapitala kao sveobuhvatnog društvenog odnosa

István Meszáros u knjizi Socijalizam ili barbarizam analizira posljednju fazu kapitalizma.

  • A
  • +
  • -
Anticipirajući u svojim radovima nadolazeću krizu neviđenih razmjera još potkraj prošlog stoljeća u knjizi Beyond Capital ("Prevladavanje kapitala"), objavljenoj 1995. godine, István Meszáros uvodi teorijsku inovaciju konceptom "sistema kapitala", tj. režima kapitala ukorijenjenog u eksploataciji radne snage, za razliku od historijski specifičnog institucionalnog poretka kapitalizma povezanog sa privatnim vlasništvom sredstava za proizvodnju. Prema Meszárosu ključnu činjenicu predstavlja Marxova kritika koju je usmjerio protiv kapitala kao sveobuhvatnog društvenog odnosa ili sistema društvene metaboličke kontrole, a ne jednostavno samo protiv kapitalizma kao specifičnog institucionalnog poretka (načina proizvodnje). 

Meszáros s tog teorijskog polazišta u knjizi Socijalizam ili barbarizam analizira posljednju fazu kapitalizma, a svoja stajališta iscrpno argumentira oslanjajući se na vlastite teorijske uvide i koncepte prikazane u knjizi Beyond Capital. Time zapravo daje novi smisao urgentnosti alternative između socijalizma ili barbarizma koju je još davno, na početku 20. stoljeća, izrekla Rosa Luxemburg. Meszároseva pomna i detaljna analiza svjetsko-političkih odnosa, te korijena razvoja Sjedinjenih Američkih Država kao globalne imperijalističke supersile pokazuje kako se supremacija SAD-a ostvaruje uz visoku cijenu po cijelo čovječanstvo. Tendencije koje su po Meszárosevom sudu destruktivne, kako to navodi u knjizi Socijalizam ili barbarizam, a koje su uzrokovane univerzalizirajućim pretenzijama kapitalizma samog, danas su veće nego ikada ranije u povijesti čovječanstva.

István Mészáros, rođen 1930., mađarski je marksistički filozof i profesor emeritus na Sveučilištu u Sussexu. Petnaest je godina bio predsjedavajući Odsjeka za filozofiju na Sussexu, a prije toga je četiri godine bio profesor filozofije i društvenih znanosti na Sveučilištu York. Može ga se povezati s takozvanom Budimpeštanskom školom, grupom mađarskih filozofa koje je podučavao i na koje je utjecao Gyorgy Lukács, a s kojom se u vezu dovode i Ferénc Fehér i Ágnes Heller. Rodnu je Mađarsku napustio 1956., nakon sovjetske invazije, a prije nego se skrasio u Ujedinjenom Kraljevstvu neko je vrijeme radio u Torinu u Italiji. 

Socijalizam i barbarizam u izdanju nakladničke kuće Jesenski i Turk preveo je Marijan Krivak.
Izvor: Jesenski i Turk
Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 10.06.2011