Kriza je prilika za promjenu | kulturpunkt

Kriza je prilika za promjenu

Globalna pandemija ogolila je iluziju o ekonomskom rastu kao rješenju za prosperitet, a pokret odrasta donosi smjernice za društveni i ekonomski oporavak nakon koronakrize.

Pripremila: Ivana Pejić

Jedna od rijetkih dobrih vijesti u prvim tjednima erupcije epidemije Covida-19 stigla je iz Amsterdama, koji je početkom travnja formalno prihvatio tzv. model krafne kao temelj budućeg razvoja grada. U središtu modela kojeg je razradila britanska ekonomistkinja Kate Raworth stoji ideja da cilj ekonomskih aktivnosti treba biti ispunjavanje osnovnih ljudskih potreba te osiguranje dostojanstvenog života, ali u granicama ekološke održivosti planeta.  

Ista ideja nalazi se i u srži odrasta, teorije koja posljednjih godina s aktivističkih margina polako ulazi u polje društvenog i političkog mainstreama, prije svega zbog sve alarmantnijih upozorenja znanstvene zajednice o posljedicama nekontroliranog iskorištavanja prirodnih resursa. Iluziju o ekonomskom rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti sada je do kraja ogolila globalna pandemija koja je pokazala kako je ovakav sustav – temeljen na iskorištavanju ljudi i prirode – duboko podložan krizama.

"Iako svjetska ekonomija proizvodi više nego ikada prije, ne uspijeva se brinuti za ljude i planetu – bogatstvo se gomila, a planeta je opustošena”, ističe se u otvorenom pismu stručnjaka i stručnjakinja koje donosi smjernice pokreta odrasta za društveni i ekonomski oporavak nakon koronakrize, a koje je u hrvatskom prijevodu objavio Institut za političku ekologiju.

"Da bismo započeli tranziciju u radikalno drugačije društvo, umjesto da očajnički pokušavamo ponovno pokrenuti destruktivni stroj za rast, predlažemo da učimo na prethodnim lekcijama i obilju društvenih i solidarnih inicijativa koje su proteklih mjeseci niknule svijetom",  navode i predlažu pet principa za oporavak ekonomije i temelj stvaranja pravednog društva. 

U njima se zagovara postavljanje ljudskog života i dobrobiti u središte gospodarskih aktivnosti, radikalno preispitivanje ekonomije rada te demokratizacija društva i uključivanje svih njegovih članova, a posebno marginaliziranih skupina, u donošenje odluka koje se tiču njihovih života. Redistribucija bogatstva i klimatska pravda ističu se kao temelj za dubinsku društvenu i ekološku transformaciju. 

A da će se bitne promjene umjesto na globalnim ili nacionalnim događati upravo na lokalnim razinama, pored Amsterdama pokazuju i drugi europski gradovi uvodeći mjere koje u značajnoj mjeri mogu ublažiti posljedice pandemije koronavirusa. Mnoge od njih odnose se na prometnu infrastrukturu, pa tako Berlin i Budimpešta prenamjenjuju dijelove kolnika u biciklističke trake, a Beč širi zone smirenog prometa u ulicama stambenih četvrti. Pridružio im se i Bruxelles koji je unutar cijelog centra grada uveo ograničenje brzine i dao apsolutnu prednost pješacima za kretanje čitavom površinom ulica, dok Milano u idućim mjesecima najavljuje proširenje pješačkog i biciklističkog prostora u čak 35 kilometara prometnica. 

Jednostavne i sigurne rute te više prostora na pločnicima omogućuju sigurno kretanje koje je dostupno većini, doprinose smanjenju broja putnika u javnom prijevozu, a time i smanjenju virusne transmisije – pojašnjavaju iz Sindikata biciklista koji poziva na promjenu prometne politike u korist pješaka i biciklista kako bi se ublažile posljedice virusa. Donose i konkretne mjere koje bi se trebale provesti na razini jedinica lokalne samouprave, uz pomoć  Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je dužno stvoriti regulatorni okvir i "pokazati da je prometna politika važan doprinos ljudskom zdravlju". 

"Korona je izvukla na vidjelo globalnu povezanost našeg društva. Nadolazeća ekonomska kriza će ukazati na krhku ovisnost svakodnevice o dugim lancima opskrbe u industriji, prehrani, prometu… Kriza je nužno i prisila da preispitamo modele koje uzimamo zdravo za gotovo", ističu u Sindikatu biciklista, a na sličnom su tragu potpisnici otvorenog pisma koji pozivaju da ovog puta, umjesto spašavanja korporacija, spašavamo ljude i planetu.

Objavio/la ivana [at] kulturpunkt.hr 13.05.2020

VEZANE VIJESTI

Mi smo ovdje biciklom

Piše: Martina Domladovac
Zagreb još uvijek kaska za prometnom infrastrukturom europskih gradova koji se sve više prilagođavaju održivoj mobilnosti - većem korištenju javnog prijevoza i bicikala.

Mala ulaganja i neiskorištene prilike

Pripremio: Vatroslav Miloš
Hrvatskoj na raspolaganju više od 1,2 milijarde kuna iz EU fondova za biciklistički promet i cikloturizam.

Krenuti u novom smjeru

Zbornik Degrowth: A Vocabulary for a New Era neophodan je izvor informacija svima koji se bore za stvaranje drugačijeg i pravednijeg svijeta.