Kultura i gradovi, kultura u gradovima | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Kultura i gradovi, kultura u gradovima

Kulturna prava su temeljna prava pojedinca, kultura je uvjet održivog razvoja te alat za regeneraciju i razvoj europskih gradova.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Pravo na grad/Facebook

Početkom lipnja, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini predstavila je strategiju međunarodnih kulturnih odnosa koja smjera osiguravanju preduvjeta za kulturnu suradnju između EU-a i partnerskih zemalja temeljenu na promociji mira, vladavine prava, slobode izražavanja, međusobnog razumijevanja i poštivanja osnovnih europskih vrijednosti. Ova je strategija jedan od tri stupa (uz kulturnu raznolikost i mobilnost) četvrte linije prioriteta određene radnim planom za kulturu 2015-18 koju su ministri kulture zemalja Europske unije usvojili u prosincu 2014. Ostale su tri linije dostupna i inkluzivna kultura, kulturna baština te kulturni i kreativni sektor. Strategija je fokusirana na tri osnovna polja. Prvi je podrška kulturi kao pokretaču održivog društvenog i ekonomskog razvoja, potom promocija kulture i interkulturalnog dijaloga radi ostvarivanja mirnih odnosa među zajednicama, te povećanja obujma suradnje u području kulturne baštine. 

Na sličnom tragu, konferencija u organizaciji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) tražila je odgovore na pitanja kako kultura može potaknuti ekonomski rast, kako gradovi mogu preokrenuti kulturnu raznolikost u društvene inovacije, koheziju i izgradnju povjerenja, te kako umjetnost i kultura artikuliraju europski identitet u cilju osiguranja održive, demokratske i uključive budućnosti. Konferencija je održana u Bruxellesu, 20. i 21. lipnja, a organizirana je u suradnji s Odborom za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, Vijećem Europe i Centrom za likovne umjetnosti Bozar.

S obzirom na to da više ljudi živi u urbanim nego u ruralnim područjima te taj broj stalno raste (očekuje se da će 2050. 66 % svjetskog stanovništva živjeti u gradovima), definiranje održivog razvoja naglasak stavlja na ravnotežu između tri temeljne komponente: gospodarski razvoj, društveni razvoj i zaštita okoliša. Kulturna dimenzija često je zanemarena ili se smatra samo korisnim instrumentom za postizanje djelomičnih i ograničenih ciljeva. No, smatraju sudionici konferencije, Europu ne čine samo ekonomija i rast, već i kulturno jedinstvo i zajedničke vrijednosti u globaliziranom društvu, a kultura ima bitnu ulogu u oblikovanju društava i postizanju uključive, pravedne i raznolike Unije. 

Na konferenciji je predstavljena studija "Kultura, gradovi i identitet u Europi" koju je naručio EGSO, a izradio Culture Action Europe, mreža organizacija i platformi koja već dvadeset godina djeluje na području zagovaranja i uvođenja kulturnih politika u EU, i UCLG, globalno udruženje Ujedinjenih gradova i lokalnih vlasti utemeljeno na  Agendi 21 za kulturu.

Studiju koja istražuje utjecaj kulture kao alata za regeneraciju i razvoj europskih gradova izradili su Mehdi Arfaoui, Katherine Heid, Carina Lopes i Jordi Baltà Portolés. Kultura se promatra tematski uz poseban osvrt na procese u kojima se kultura i urbana regenercija nadopunjuju. Istražuje se treba li se kultura promatrati samostalno ili kao doprinos društvenim i ekonomskim nastojanjima. U preporukama je zaključeno da EU treba prepoznati kulturna prava kao temeljna prava razvoja pojedinca, kulturu kao uvjet održivog razvoja, podrži orijentaciju europskih gradova ka kulturi kao temelju razvoja budućnosti koja će periferne zajednice vratiti u centar te javni prostor otvoriti za dijalog.

Naglašena je potreba jačanja sposobnosti za dobro upravljanje i općenito jačanja kapaciteta u kulturi te multisektorski pristup i suradnju nacionalnih i lokalnih vlasti s civilnim sektorom, istraživačkim institucijama, kreativnim industrijama i drugim relevantnim dionicima. Ako se žele postići održivi rezultati, zaključuje studija, moraju se razvijati suradnički i partnerski odnosi, mora postojati spremnost različitih dionika na uključivanje i rješavanje problema te stanovništvo mora imati osjećaj vlasništva nad procesima. To se može postići samo ako se izgradi povjerenje među svim angažiranima. Stoga je posebno naglašena potreba uključivanja mladih i njihova edukacija o vrijednosti kulture.

Istraživanje na engleskom jeziku dostupno je na istaknutoj poveznici.

U Amsterdamu je 30. svibnja na neformalnom sastanku ministara članica zaduženih za urbani razvoj usvojen Amsterdamski pakt, sporazum kojim se Europska komisija i države članice obvezuju na suradnju i jačanje gradske dimenzije u zakonodavnom procesu Europske unije. Urbana agenda Europske unije, za koju je aktualni pakt osnovni dokument kojim se definira početna politička i funkcionalna suradnja, inicirana je zbog uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u izradu nacionalnih i EU javnih politika s namjerom njihovog poboljšanja.

Amsterdamski pakt donosi mehanizam za uspostavljanje tematskih partnerstva među dionicima urbanog razvoja. Od 12 planiranih, trenutno su pokrenute 4 partnerske inicijative s fokusom na stanovanje, kvalitetu zraka, integraciju izbjeglica te urbano siromaštvo. U svakom partnerstvu bit će uključeno pet gradova, pet država članica, Europska komisija te druge europske i partnerske institucije ili organizacije. Rezultati i ishodi tih partnerstava bit će iskorišteni prilikom unaprjeđenja zakonodavstva EU-a, pristupa europskim sredstvima te razvoju i razmjeni znanja jedinica lokalne samouprave.

Kao što su tom prilikom iz Prava na grad upozorili, dokumenti na EU razini tiču se smjera u kojem se trebaju razvijati europski gradovi. Fokus dokumenata je daljnji ekonomski rast i razvijanje fiskalnih instrumenata dok se malo govori o socijalnoj pravdi, pravu na stanovanje i ublažavanju posljedica ekonomske krize. Aktivisti europske koalicije za pravo na stanovanje i grad, koje je Pravo na grad član, tom su prigodom organizirali akciju "Stanovanje za ljude, a ne za profit" upozorivši da bi nova agenda trebala osigurati više javnih stanova, a manje gentrifikacije i privatizacije. Kultura nije uključena u inicijalnu listu prioriteta.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 23.06.2016

VEZANE VIJESTI

Kultura u središtu održivosti

Piše: Matija Mrakovčić
Svjetsko udruženje gradova i lokalnih vlasti objavilo je policy izvještaj o kulturi koja mora biti u središtu planiranja urbanog razvoja.

Postoje li dobri modeli?

Piše: Matija Mrakovčić
Predstavnici gradova Bologne, Solina i Leeuwardena u Amsterdamu će objasniti kako zajednica i kultura mogu biti osnovni pokretači društveno-ekonomskog razvoja u Europi.

Kultura optimizma

Piše: Tomislav Žilić

Studija Europske komisije ističe da je rad u kulturi na starom kontinentu ipak pokazao određenu otpornost na negativne posljedice ekonomske krize.