Kultura pod pritiskom | kulturpunkt

Vijesti Arhitektura i urbanizam

<

Kultura pod pritiskom

Vesna Čopič i Jim McGuigan isrctali su granice javne kulturne sfere u raljama paternalističke politike i neoliberalizma
.

  • A
  • +
  • -

Na samom otvaranju konferencije Otvorene institucije u Pogonu Jedinstvo 20. siječnja Miljenka Buljević, predsjednica udruge Operacija Grad, istaknula je kako je glavni cilj ovoga okupljanja poziv protagonistima u kulturi i nadležnim institucijama s njihovim akterima na promišljanje trenutne pozicije kulturnih institucija. Ističući pojavu novih društvenih pokreta, kulturnih i umjetničkih praksi, ukazala je na važnost promjene socijalnih i političkih uloga institucija. Nadasve potrebita promjena za sobom povlači zahtjev za novim oblicima institucija, kao i za otvaranjem postojećih institucija prema umjetničkom polju i stvarnom socijalnom kontekstu. Kao korak prema ispunjenju gore navedenih zahtjeva mogao bi se protumačiti i pozdravni govor ministra kulture Jasena Mesića. On je naglasio kako je Ministarstvo svjesno slabosti u funkcioniranju javnih kulturnih institucija i svakako će ostati otvoreno za nove ideje i koncepte.

Prvi panel  konferencije nazvan Kultura pod pritiskom odnosio se na sagledavanje postojećeg stanja unutar javnih institucija i kulturne javne sfere. Predavači Jim McGuigan i Vesna Čopič u svojim izlaganjima uspjeli su prikazati neke od temeljnih problema s kojima je kultura danas suočena.

U izlaganju pod nazivom An Attempt to Conceptualise the Modernisation of Public Sector in Culture Vesna Čopič fokusirala se na nedostatak strukturalnih promjena unutar samih institucija. Glavni problem koji Čopič ističe jest tradicionalna paternalistička politika s kojom kulturne institucije državâ sa područja bivše Jugoslavije još uvijek nisu raskinule. Upravo iz te pozicije naglašava kako je pojam modernizacije zapravo prazan koncept kada je riječ o promjenama unutar institucija. Za nju spomenute promjene imaju veoma jednostavnu računicu; tranzicija, transformacija, restrukturiranje, te konačno novo, javno upravljanje. Kako bi modernizacija institucijâ bila potpuna, Čopič je specificirala nekoliko razina na kojima su te promjene neophodne: one unutar samog političkog sistema, promjene unutar uloga i percepcija sudionika, te promjene unutar organizacijskih procesa. Zagovarajući hibridizaciju između javnih institucija i nevladinih organizacija sa strukturiranim financiranjem, Čopič vidi mogućnost modernizacije kulturnog sektora u smislu primjene kulturnih, a ne kao da sada socijalnih, politika na područje kulture. Ovakav vid modernizacije rezultirao bi dualnošću snažne države i snažnog civilnog društva, reafirmacijom umjetnosti i kulture kao društvenih vrijednosti te novom paradigmom upravljanja koje bi bilo podređeno kulturi.

Ipak, struktura samih institucija nije jedini segment pritiska na kulturu. Svojim predavanjem The Cultural Public Sphere Contra Economistic Cultural Policy McGuigan je promotrio status quo kulture kroz prizmu neoliberalne ideologije. Pozicioniranje kulture unutar neoliberalnih uvjeta jedan je od temeljnih problema s kojima se ona danas susreće. "Neoliberalizam danas više nije samo prisutan u politici. On je također i dominantna ideološka formacija u cijelome svijetu", istaknuo je. McGuigan smatra kako je vrsta redukcionizma koja promatra kulturu isključivo kroz naočale isplativosti  temeljni problem postojećih kulturnih politika. Međutim, postoji paradoks unutar ove ideologije - zadatak neoliberalnih kulturnih politika je da doprinose urbanoj regeneraciji nakon što su lokalne i regionalne ekonomije uništene upravo njima samima. U tom smislu redukcionistički pristup kulturi istovremeno zahtjeva i ogromne javne subvencije, smatra McGuigan.

U trenutku kada, umjesto kulture, okvir kulturnih politika postane ekonomija, te u trenutku kada kulturne politike ne shvaćaju kulturu kao javno dobro, potrebno je pronaći alternativne perspektivu. Kao odgovor McGuigan pronalazi koncept javne kulturne sfere. U liberalnoj demokratskoj misli javna sfera smatra se područjem racionalnih i kritičnih neslaganja, te otvorenih i slobodnih debata u interesu građana, a taj je demokratski aspekt liberalizma trenutno ugrožen ekonomskim liberalizmom. McGuigan je ponudio drugačiji koncept  kulturne javne sfere unijevši afektivnost uz kognitivni aspekt. Time je na kraju svog predavanja ponudio optimističnu alternativu hladnome, ekonomskom viđenju kulture.

Piše: Tamara Sertić / Foto: Ivan Slipčević

***

Tekst je nastao u sklopu Kulturpunktove novinarske školice koja je dio međunarodnog projekta World of Art. Models of training and collaboration in contemporary arts kojeg KURZIV – Platforma za pitanja kulture, medija i društva realizira u suradnji s pratnerima SCCA, Zavod za sodobno umetnost (Ljubljana, Slovenija); Schnittpunkt Verein für Ausstellungstheorie und praxis (Beč, Austrija) i Podyplomowe Muzealnicze Studia Kuratorskie w zakresie sztuki najnowszej, Uniwersytet Jagielloński, Instytut Historii Sztuki (Krakov, Poljska).
Projekt se realizira uz financijsku potporu za Partnerstvo Leonardo da Vinci u okviru Programa za cjeloživotno učenje Europske komisije. Školica se realizira u partnerstvu sa Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade – Pogon.
Ova publikacija se financira uz podršku sredstava Europske komisije. Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.

logotipi_skolica 

 



Objavio/la antonija [at] kulturpunkt.hr 24.01.2011