Kultura treba dostatnu financijsku potporu | kulturpunkt

Kultura treba dostatnu financijsku potporu

U pokušaju sprječavanja rezanja europskog fonda za financiranje kulture Mreža CAE kampanjom 1% za kulturu naglašava njenu višestruku važnost za očuvanje europskog projekta.

Piše: Martina Domladovac

FOTO: Peter Kurdulija / Flickr

Ususret donošenju novog Višegodišnjeg financijskog okvira (Multiannual Financial Framework - MFF) na temelju kojeg se oblikuju proračuni Europske unije, Mreža Culture Action Europe pokrenula je kampanju 1% za kulturu. Kampanjom se želi utjecati na donošenje odredbe kojom bi se osigurala alokacija 1 posto proračuna svake pojedine politike EU koji bi bio namijenjen kulturi te udvostručila izdvajanja za kulturu na općoj razini u Europske unije. MFF je dugoročni financijski plan – odnosi se na razdoblje od najmanje pet godina - a daje smjernice za donošenje godišnjih proračuna EU. Trenutno se užurbano radi na MFF-u koji će pokrivati razdoblje nakon 2020. godine, do kada je na snazi trenutni financijski okvir donesen 2013. godine, a mnoge kulturne organizacije strahuju da će zbog veće koncentracije na politike kontrole migracija, osiguravanja granica, ali i zbog rupe u proračunu koju će ostaviti odlazak Britanije, sektori kao što je kultura biti na udaru najvećih rezova.

Kako bi se u trenucima pregovora oko novog Financijskog okvira što snažnije utjecalo na europske institucije, Culture Action Europe, krovna organizacija koja okuplja mrežu različitih kulturnih sektora i predstavlja oko 80 000 osoba kroz 145 različitih partnera, u sklopu kampanje 1% za kulturu donijela je Manifest kojim se kultura ističe kao "temelj europskog jedinstva". Manifest također navodi kako kultura ima ključnu ulogu pri održavanju zajedničkih europskih vrijednosti i stvaranja međusobnog razumijevanja i inkluzivnog društva. Kultura i umjetnost duboko su utkani u društvo i utječu na velik raspon različitih politika, od socijalne jednakosti i obrazovanja do ekonomskog rasta i zapošljavanja, a upravo zato kultura treba dostatnu financijsku potporu. 

Kako bi opravdali ove tvrdnje Mreža je u suradnji s istraživačkom organizacijom Budapest Observatory iz Mađarske objavila publikaciju The Value and Values of Culture koja donosi pregled na koje sve načine kultura doprinosi različitim politikama. Osim utjecaja na obrazovanje, socijalnu koheziju, jednakost i dobrobit građana, velik dio studije posvećen je utjecaju kulture na ekonomiju. Važnu ulogu u tome naravno ima kulturni turizam čija je Europa neosporiva super sila. U globalnom kontekstu kulturni turizam čini oko 40 posto turističkih prihoda, a istraživanja pokazuju jasnu vezu između kulturnih resursa neke zemlje i njenog udjela u turističkom tržištu EU. Također, studija o ekonomskoj važnosti muzeja pokazuje da ove kulturne institucije primaju manje od 4 posto ukupnih prihoda koje generiraju (za razliku od primjerice smještaja, prehrane, prijevoza). 

Kultura uvelike doprinosi povećanju izvoza Europske unije u međunarodnoj trgovini, a zanimljivo je kako u međueuropskoj razmjeni u kontekstu audiovizualne kulture rast bilježe prvenstveno istočnoeuropske zemlje, među kojima je i Hrvatska. Studija još navodi utjecaj kulture na mala i srednja poduzeća, stvaranje radnih mjesta u kreativnim industrijama koje posebno zapošljavaju puno mladih, te povezanost s digitalnom industrijom čiji ekonomski utjecaj nije još jasno vidljiv. 

Kreativna Europa, ključni program Europske unije za kulturu predstavlja 0.14 posto europskog proračuna (2014-2020), a od toga je samo 31 posto namijenjen kulturi. Zbog velike popularnosti programa, a nedovoljno financija velik broj vrlo kvalitetnih projekata ostaje bez zaslužene potpore. Također, ovi ograničeni resursi raspoređuju se prema sve širem rasponu inicijativa čime se fond još više rasteže i stanjuje. Europski povjerenik za proračun Günther Oettinger, uoči donošenja novog Financijskog okvira predložio je rezove svih europskih programa osim Erasmusa+ kojim se omogućuje mobilnost i Horizon 2020, programa za potporu inovacija i istraživanja. Čini se kako su ovakve najave potaknule pokretanje inicijative 1% za kulturu s primarnim ciljem sprječavanja rezanja fonda Kreativne Europe ili njegovog potencijalnog spajanja s drugim programima. 

U vrijeme Brexita i svojevrsne "europske krize" povećana je potreba za jačim povezivanjem i kohezijom unutar Europske unije, a prema Eurobarometru iz 2017. godine, europski građani upravo kulturu smatraju najvažnijim faktorom percepcije svojeg pripadanja europskoj zajednici. Iako se ovo čini kao vrlo važan faktor pojačanog financiranja zajedničkih kulturnih projekata, kampanjom 1% za kulturu naglasak se stavlja i na ekonomski doprinos kulture sveukupnom europskom gospodarstvu, što je jasan znak da sama edukativna vrijednost, doprinos demokratizaciji i općoj dobrobiti zajednice nije dovoljna da bi se kultura nastavila poticati u istoj ili većoj mjeri.

Manifest kampanje dostupan je na engleskom, francuskom, talijanskom i njemačkom jeziku i možete ga potpisati elektronskim putem, a Culture Action Europe također poziva sve zainteresirane da prošire glas o kampanji putem svojih društvenih mreža te da peticiju pošalju svojim ministrima kulture i financija te kreatorima politika i donosiocima odluka.  

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Objavio/la martina [at] kulturpunkt.hr 05.04.2018

VEZANE VIJESTI

Važno je nastaviti surađivati

Piše: Martina Domladovac
Osim ekonomske nestabilnosti, britanski izlazak iz Europske unije mogao bi imati ozbiljne posljedice i za kulturu i kulturne institucije.

Zamagljeni liberalni horizonti

Piše: Lujo Parežanin
Ovogodišnje je Eurozineovo Europsko okupljanje časopisa za kulturu pokazalo da liberalni interpretativni okvir ne može primjereno zahvatiti u aktualnu globalnu političku krizu.

Postkolonijalni individualizam

Piše: Tea Vidović
Debata o integracijskim politikama Europske unije zapravo je debata o društvenim vrijednostima te posljedicama kapitalizma koji je izgradio društvo visoko individualiziranih pojedinaca.