Kvart definira centar | kulturpunkt

Vijesti Kulturne politike

<

Kvart definira centar

Ususret konferenciji Europske mreže kulturnih centara u engleskom Buryju, osvrćemo se na stanje zagrebačkih kulturnih centara i međusektorske suradnje.

Piše: Matija Mrakovčić

FOTO: Mapiranje Trešnjevke

U suradnji s Umjetničkim muzejom Bury, Europska mreža kulturnih centara (ENCC) od 17. do 19. veljače organizira kongres Shortcut Europe. ENCC predstavlja mrežu od više od 2500 centara za kulturu diljem Europe, konferenciju organizira svake godine u drugom gradu, prvi put 1996. u Kopenhagenu. Godine 2012. održala se u Zagrebu gdje je povezala trinaest gradskih centara za kulturu, profesionalce i entuzijaste s područja kulture, umjetnosti i civilnog društva. 

S obzirom na društvene, političke i ekonomske transformacije kroz koje neprestano prolaze, europski gradovi uvijek ponovno osmišljavaju i načine razvoja i održivosti. Na kongresu u engleskom gradu Buryju raspravljat će se o povezivanju lokalnih i globalnih dinamika iz perspektive umjetničkih i kreativnih prostora - kulturnih centara - kao dionika novih demokratskih, socijalnih, ekonomskih i ekoloških izazova. Problem uključivanja publike i građana u nove oblike sudjelovanja bit će reflektiran iz položaja Buryja kao zanimljivog primjera takvih izazova i dinamika. Gradska politika usmjerena je na kulturni sektor kao jedan od glavnih strateških alata razvoja, a Umjetnički muzej Bury u tome igra ključnu ulogu. Posljednjih nekoliko godina Muzej aktivno surađuje s međunarodnim kulturnim centrima, uključujući i onima u Kini, Japanu i Tajvanu, a u tom je procesu angažirao i lokalne vlasti, partnerske organizacije i publiku.

Na konferenciji će se susresti dionici iz šireg kulturnog sektora, lokalnog i međunarodnog, političari, aktivisti, znanstvenici. Događaj se nastavlja na prethodne susrete u organizaciji ENCC-a stvarajući tako platformu za umrežavanje, izgradnju kapaciteta i sudjelovanje u analizi i raspravi. 

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj su mahom otvarani lokalni centri za kulturu, čiji je model preuzet prema francuskoj ideji prosvijećene socijalne politike zajedno s motom "kulture dostupne svima" francuskog ministra kulture Andrea Malrauxa. U gradu Zagrebu danas djeluje trinaest centara za kulturu koji svojim programima uglavnom okupljaju djecu i mlade te umirovljenike, u usporedbi s nekadašnjom orijentacijom na radno stanovništvo bivših zagrebačkih tvorničkih pogona, kao što piše Ana Abramović. Tek 2012. šest gradskih centara okupilo se u zajedničku mrežu KvARTura, a uz Hrvatsku zajednicu pučkih otvorenih učilišta, Centar za kulturu Trešnjevka jedini je član ENCC-a.

"Na primjerima življene kulture 's terena', obilaskom nekoliko zagrebačkih centara za kulturu, otvara se njihova problematično spektralna narav i lako primjećuje naslijeđe dugogodišnjeg nemara lokalnih politika. Generalizacija je pri tome nepoštena, jer svaki kvart ima drugačiji krvotok, sastav i potrebe stanovništva, iz čega jasno proizlazi da kvart doslovno oblikuje i definira karakter centra za kulturu, a ne obratno. Pri tome je specifičan interes publike za prevladavajući umjetnički žanr posljedica zatečenih infrastrukturnih okolnosti, a ne 'strateškog planiranja'", piše Branimira Lazarin u svom istraživanju za serijal tekstova o kulturnim centrima, objavljenom u katalogu posljednjeg UrbanFestivala.

Grad Zagreb u nedavno objavljenim rezultatima natječaja za programe javnih potreba u kulturi, kulturnim je centrima raspodijelio gotovo 2 i pol milijuna kuna proračunskog novca. Među trinaest centara našla se i stavka za podružnicu Kulturnog centra Travno "Posudionica i radionica narodnih nošnji". Za programe nezavisne produkcije podijeljeno je 215 tisuća kuna, a najmanji iznos, svega 9 tisuća kuna dobio je Pogon, javna ustanova u kulturi koju su osnovali Grad i Savez udruga Operacija Grad temeljem civilno-javnog partnerstva, jedina javna ustanova u državi i regiji koja funkcionira na tim principima.

U još ili tek važećoj Strategiji kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba, objavljenoj tik pred prijavu za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. i gotovo nikada više spominjanoj, KvARTura se spominje među strateškim ciljevima u području međusektorske suradnje i suradnje gradskih, javnih, privatnih i civilnih kulturnih organizacija. Drugi ciljevi predviđaju pretvaranje Pogona Jedinstvo u fleksibilan multifunkcijski prostor površine od oko 3000 m2 te mogućnost prenamjene i priključivanja dodatnih prostora u gradu kako bi se uspostavio društveno-kulturni centar na više lokacija. 

Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 15.02.2016

VEZANE VIJESTI

Prostor je tu i kultura je naša

Piše: Ana Abramović
Pitanje sudjelovanja u kulturnim aktivnostima stvar je pravedne distribucije javnih sredstava i jačanja kulturne infrastrukture namijenjene zajedničkom korištenju.

Osebujni zagovornik kulture prostora

Podizanje spomen-obilježja Fedoru Kritovcu primjer je kreativnog bilježenja sjećanja u javnom prostoru.

Nova slika grada

Piše: Matija Mrakovčić
Grad Zagreb objavio je Nacrt Strategije kulturnog i kreativnog razvitka 2015-2022. te ga stavio na javnu raspravu. Donosimo najvažnije prijedloge.